Dok ekstremne temperature, suše i požari širom Evrope stvaraju ogromne gubitke za privredu, sve toplija leta istovremeno otvaraju nova tržišta. Proizvođači klima-uređaja, ventilatora, bazena, rashladne opreme i proizvoda za zaštitu od sunca beleže veću potražnju, dok se druge industrije suočavaju sa padom proizvodnje, većim troškovima i problemima u organizaciji rada, prenosi Liga.net.
Ovogodišnje vrelo leto tako je još jednom pokazalo paradoks klimatskih promena: dok ekstremno vreme nekim kompanijama donosi ozbiljne gubitke, drugima povećava tražnju i prihode.
Rekordan broj evropskih kompanija ove godine je u finansijskim izveštajima pominjao ekstremne vrućine, sušu ili požare kao faktore koji su uticali na poslovanje. Istovremeno, sve je izraženiji razvoj takozvane ekonomije klimatske adaptacije – tržišta proizvoda i usluga koji ljudima i kompanijama pomažu da se prilagode novim vremenskim uslovima.
Vrućina povećava tražnju za klima-uređajima i ventilatorima
Kada temperature počnu da prelaze granice na koje su potrošači navikli, proizvodi za rashlađivanje iz luksuza sve češće prelaze u osnovnu potrebu.
Veća potražnja beleži se za klima-uređajima, ventilatorima, rashladnim sistemima, bazenima i pumpama, ali i za proizvodima koji štite ljude od direktnog uticaja sunca.
Topliji periodi mogu da produže sezonu prodaje ovih proizvoda, pa kompanije koje se bave rashlađivanjem dobijaju dodatni podsticaj upravo u periodima kada drugi delovi privrede trpe posledice ekstremnih temperatura.
Među kompanijama koje su osetile pozitivnu stranu toplog vremena nalaze se francuska Grupa SEB, španska Fluidra i nemački Beiersdorf.
Grupa SEB, između ostalog poznata po uređajima za rashlađivanje, imala je koristi od veće potrebe potrošača da snize temperaturu u svojim domovima. Fluidra, veliki proizvođač opreme za bazene, može da profitira od dužih i toplijih sezona, dok Beiersdorfu više sunčanih dana pogoduje kroz veću potražnju za proizvodima za zaštitu kože.
Klima-uređaj postaje simbol klimatskog paradoksa
Možda nijedan proizvod ne pokazuje kontradikciju klimatskih promena bolje od klima-uređaja.
Što su leta toplija, veća je potreba za hlađenjem stanova, kuća, kancelarija, prodavnica i industrijskih objekata. Istovremeno, rad klima-uređaja povećava potrošnju električne energije.
Tako nastaje paradoks: klimatske promene povećavaju potražnju za tehnologijom koja ljudima omogućava da se zaštite od njihovih posledica, dok istovremeno energetska potrošnja postaje sve važnije pitanje.
Zbog toga se tržište rashladne opreme sve češće posmatra kao deo šire ekonomije prilagođavanja klimatskim promenama.
Ne raste samo prodaja uređaja za hlađenje. Sve više prostora dobijaju energetski efikasni sistemi, pametno upravljanje potrošnjom, izolacija objekata, sistemi za zaštitu od sunca i druga rešenja koja omogućavaju da se visoke temperature lakše podnesu uz manje troškove.
Bazeni, kreme za sunčanje i hladna pića među dobitnicima
Toplije vreme menja i potrošačke navike.
Tokom vrelih dana raste interesovanje za sladolede, hladne napitke, vodu, proizvode za zaštitu od sunca i opremu za boravak na otvorenom. Duža letnja sezona može da pogoduje i tržištu bazena, baštenske opreme i drugih proizvoda povezanih sa toplim vremenom.
Proizvođači krema za sunčanje posebno imaju direktnu korist od većeg broja sunčanih dana i dužeg boravka ljudi na otvorenom.
Ali ni ovde efekat nije isti za sve kompanije.
Restorani, kafići i prodavnice na lokacijama izloženim ekstremnoj vrućini mogu imati manje gostiju tokom najtoplijeg dela dana. Potrošači menjaju navike, pomeraju kupovinu u večernje sate ili biraju da ostanu kod kuće.
Vrućina menja i vreme kada ljudi troše novac
Ekstremne temperature ne utiču samo na ono što se kupuje, već i na kada i kako se kupuje.
Tokom najtoplijih sati ljudi mogu da izbegavaju izlazak, a deo potrošnje prebacuje se na večernje sate ili internet.
Za trgovce i ugostitelje to znači da vremenske prilike sve više postaju faktor poslovnog planiranja. Radno vreme, broj zaposlenih u smeni, dostava i potrošnja energije mogu zavisiti od toga koliko će dan biti topao.
Temperature tako postaju mnogo više od meteorološkog podatka – one direktno utiču na ponašanje potrošača.
Poljoprivreda i građevina među sektorima koji najviše trpe
Dok pojedine industrije imaju koristi od toplijih sezona, veliki deo privrede plaća cenu ekstremnog vremena.
Poljoprivreda je među najizloženijim sektorima. Suša i visoke temperature mogu da smanje prinose, ugroze kvalitet useva i povećaju troškove proizvodnje.
Problemi se javljaju i u građevinarstvu. Rad na otvorenom tokom ekstremnih temperatura postaje teži i rizičniji, zbog čega kompanije mogu biti prinuđene da menjaju radno vreme i organizaciju posla.
Logistika takođe nije imuna. Visoke temperature mogu otežati transport, povećati troškove hlađenja robe i opteretiti infrastrukturu.
Industrijska postrojenja istovremeno moraju da računaju na veću potrošnju energije za hlađenje i moguće poremećaje u lancima snabdevanja.
Kompanije sve više ulažu u prilagođavanje
Za mnoge kompanije prilagođavanje klimatskim promenama više nije dugoročna tema, već pitanje svakodnevnog poslovanja.
Ulaganja se usmeravaju u klimatizaciju, energetsku efikasnost, zaštitu zaposlenih, promenu radnog vremena, bolju izolaciju objekata, upravljanje vodom i otporniju infrastrukturu.
To stvara potpuno novo tržište.
Kompanije koje proizvode tehnologije za hlađenje, energetsku efikasnost, upravljanje vodom, zaštitu od sunca i otpornost infrastrukture mogu računati na potražnju koja će, prema očekivanjima, nastaviti da raste kako ekstremni vremenski događaji postaju učestaliji.
Nastaje ekonomija prilagođavanja klimatskim promenama
Upravo u tome se krije jedna od najvažnijih ekonomskih posledica sve toplije klime.
Novac se ne gubi samo zbog klimatskih promena – on se istovremeno preusmerava ka sektorima koji nude rešenja za nove uslove.
Kompanija koja proizvodi sistem za hlađenje može imati veću prodaju zbog toplotnog talasa, dok poljoprivredni proizvođač u isto vreme može pretrpeti veliki gubitak zbog suše.
Jedan deo privrede tako plaća cenu ekstremnog vremena, dok drugi dobija novo tržište.
To ne znači da su klimatske promene dobre za ekonomiju. Naprotiv, ukupni troškovi uključuju štetu od požara i poplava, gubitke u poljoprivredi, zdravstvene posledice, pad produktivnosti, oštećenje infrastrukture i veća ulaganja u zaštitu.
Ali način na koji se novac kreće kroz ekonomiju počinje da se menja.
Ko će platiti račun, a ko zaraditi?
Sve toplija leta zato stvaraju novu ekonomsku podelu.
Na jednoj strani su kompanije i sektori kojima ekstremne temperature povećavaju troškove, smanjuju proizvodnju ili otežavaju poslovanje. Na drugoj su industrije koje nude proizvode i usluge potrebne za prilagođavanje novim uslovima.
Klima-uređaji, ventilatori, bazeni, rashladna oprema, zaštita od sunca, energetska efikasnost i upravljanje vodom samo su deo tržišta koje dobija novi zamah.
Zbog toga se uz pitanje koliko će klimatske promene koštati svetsku ekonomiju sve češće postavlja i drugo: ko će snositi najveće gubitke, a koje će kompanije i industrije zaraditi na rastućoj potrebi za prilagođavanjem?
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)