Dok Evropa doživljava još jedno vruće leto, analiza podataka pokazuje da se neke zemlje suočavaju sa kritičnom nestašicom vode, piše Euronews.
Zona upozorenja
Realnost je da su razlike između zemalja zapanjujuće. Najbolji primer je Kipar, koji se praktično nalazi u stalnom vanrednom stanju.
Prema podacima Evrostata i Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), ostrvska država koristi čak 72 odsto svojih resursa slatke vode, a leti se ova brojka penje na alarmantnih 92 odsto.
Poređenja radi, smatra se da zemlja ulazi u zonu upozorenja kada potrošnja dostigne 20 odsto raspoložive vode.
Ranije ove godine, vlasti su pozvale stanovnike da smanje svoju dnevnu potrošnju vode za 10 odsto, što je ekvivalentno oko dva minuta korišćenja vode.
Dodatni pritisak stvara i brzi rast stanovništva na ostrvu. Vlada ubrzano radi na instaliranju postrojenja za desalinizaciju kako bi se obezbedila voda za piće, posebno pre turističke sezone, a rešavanje ove krize bio je jedan od prioriteta kiparskog predsedavanja Savetom Evropske unije.
Prekomerna potrošnja
Posle Kipra, Malta sledi na listi ugroženih zemalja sa godišnjom stopom korišćenja vode od 33 procenta, koja raste na 67 procenata leti.
Sličan scenario beleži se i u drugim mediteranskim zemljama: Grčka (37 odsto), Rumunija (34 procenta), Portugal (31 odsto), Italija (27 procenata) i Španija (26,5 odsto) tokom letnjeg perioda nalaze se duboko u zoni upozorenja zbog prekomerne potrošnje vode.
Evropska agencija za životnu sredinu predviđa da će klimatske promene i povećana verovatnoća povećati "učestalost, intenzitet i uticaj" najmanje 20 godina.
Još jedan izveštaj agencije, pod nazivom "Pregrejani i nepripremljeni", otkrio je da se približno jedan od deset građana EU suočava sa problemima u pristupu dovoljnim količinama bezbedne i čiste vode.
Zastarela infrastruktura
Ovaj problem je najizraženiji na Kipru (36,5 odsto) i u Grčkoj (31,5 procenata). Zanimljivo je da neke zemlje u kojima je pristup vodi otežan - uključujući Bugarsku, Mađarsku, Hrvatsku i Irsku - nemaju posebno visoke stope eksploatacije slatkovodnih resursa.
To ukazuje na to da problem pristupa vodi u ovim slučajevima nije toliko povezan sa oskudicom, koliko sa zastarelom infrastrukturom i nedostacima u sistemima snabdevanja.
S druge strane, uprkos problemima sa potrošnjom slatkovodnih resursa, Francuska, Portugal i Španija izgleda bolje upravljaju distribucijom čiste i bezbedne vode, piše Indeks.hr
U ovim zemljama, udeo stanovništva koje se suočava sa problemima snabdevanja je znatno ispod proseka EU od devet odsto.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)