Prevara supružnika može biti jedan od razloga zbog kojih se brak raspada, ali samo neverstvo ne znači automatski da prevareni supružnik ima pravo na novčanu odštetu. Za eventualnu naknadu štete potrebno je da postoje dodatne okolnosti i da se ispune uslovi koje propisuje zakon.
Pitanje šta pravno može da uradi osoba koju je supružnik prevario često se postavlja tek kada dođe do razvoda. Iako preljuba može imati ozbiljne posledice po brak i porodični život, u Srbiji ne postoji pravilo prema kojem bi muž ili žena zbog same činjenice da su imali ljubavnu vezu automatski morali da plate odštetu drugom supružniku.
Kod eventualnog zahteva za naknadu štete primenjuju se opšta pravila Zakona o obligacionim odnosima. Prema tim pravilima, osoba koja drugome prouzrokuje štetu može biti obavezana da je naknadi, dok se šteta može odnositi i na materijalni gubitak i na određene oblike nematerijalne štete.
Sama prevara nije dovoljna za automatsku isplatu
To znači da nije dovoljno samo dokazati da je supružnik imao ljubavnu vezu.
Za novčanu naknadu mora da postoji konkretan pravni osnov, a sud u svakom pojedinačnom slučaju ocenjuje okolnosti i dokaze.
Zakon o obligacionim odnosima predviđa mogućnost pravične novčane naknade za određene oblike nematerijalne štete, između ostalog kada su povređeni ugled, čast, sloboda ili prava ličnosti, ali se naknada ne dosuđuje automatski. Sud procenjuje značaj povređenog dobra, intenzitet i trajanje posledica i sve druge okolnosti konkretnog slučaja.
Zato se ne može izjednačiti emocionalni bol koji je nastao zbog neverstva sa pravom na odštetu. Za sud je ključno pitanje da li postoji šteta koja se prema zakonu može naknaditi i da li je moguće dokazati odgovornost za njen nastanak.
Kada bi novac mogao da bude predmet spora?
Situacija može biti drugačija ako uz prevaru postoji i neka druga radnja kojom je supružniku pričinjena dokaziva šteta.
Na primer, pitanje naknade materijalne štete može se otvoriti ako je jedan supružnik protivpravno raspolagao zajedničkom imovinom ili novcem i time drugom supružniku naneo konkretan finansijski gubitak.
Kod nematerijalne štete situacija je složenija. Zakon predviđa mogućnost naknade zbog povrede određenih prava ličnosti, časti ili ugleda, ali sud mora da utvrdi da konkretne okolnosti opravdavaju takvu naknadu.
Drugim rečima, nije dovoljno reći: „Prevario me je i zbog toga želim novac.“ Potrebno je pokazati koja je konkretna šteta nastala, na koji način je nastala i zašto postoji zakonski osnov za njenu naknadu.
Šta ako je muž trošio zajednički novac na ljubavnicu?
Ovo može biti drugačije pravno pitanje od same prevare.
Ako bi se dokazalo da je jedan supružnik trošio zajednički novac na način kojim je oštetio zajedničku imovinu ili drugog supružnika, predmet spora više ne bi bila samo ljubavna veza, već i pitanje imovinske štete.
Kod materijalne štete zakon predviđa naknadu stvarnog gubitka, kao i izmakle koristi pod zakonskim uslovima. Vrhovni sud u svojoj praksi naglašava da za naknadu materijalne štete moraju da budu utvrđeni relevantni elementi štete i uzročna veza sa štetnom radnjom.
Zbog toga bi, na primer, računi, bankovni izvodi, ugovori i drugi dokazi mogli imati značaj ako se vodi spor o tome da li je zajednička imovina oštećena.
Da li prevara utiče na razvod?
Neverstvo i narušavanje bračnih odnosa mogu biti deo činjenica koje dovode do razvoda, ali pitanje razvoda i pitanje naknade štete nisu ista stvar.
Jedno je pitanje zbog čega se brak završava, a drugo da li je jednom supružniku nastala šteta koju je moguće novčano nadoknaditi.
Zbog toga činjenica da je sud utvrdio da je došlo do prevare sama po sebi ne znači da će prevarenom supružniku automatski biti dosuđen određeni novčani iznos.
Koliko može da se dobije?
Ne postoji unapred određena tarifa po kojoj bi prevareni supružnik mogao da dobije, na primer, određeni broj hiljada ili desetina hiljada dinara samo zato što je supružnik imao ljubavnu vezu.
Kod nematerijalne štete sud visinu eventualne naknade određuje prema okolnostima konkretnog slučaja. Vrhovni sud naglašava da novčana naknada predstavlja satisfakciju za pretrpljenu nematerijalnu štetu, a ne „cenu“ emocionalnog bola.
Zbog toga dva slučaja koji na prvi pogled deluju slično mogu imati potpuno različit pravni ishod.
Dokazi mogu biti ključni
Ako osoba smatra da joj je supružnik, osim samog neverstva, naneo i konkretnu materijalnu ili nematerijalnu štetu, važno je sačuvati dokaze.
To mogu biti finansijska dokumentacija, bankarski izvodi, prepiske, ugovori, računi, dokumentacija o imovini ili drugi dokazi koji mogu potvrditi konkretne okolnosti slučaja.
Ipak, način na koji su dokazi pribavljeni takođe može imati pravni značaj, pa nije dobro samostalno pribavljati tuđe privatne podatke na način koji bi mogao predstavljati novo kršenje zakona.
Prevara može da boli, ali odšteta nije automatska
Najkraće rečeno, u Srbiji ne postoji automatsko pravo na novčanu odštetu zato što vas je muž ili žena prevario.
Za eventualnu naknadu potrebno je utvrditi da postoji pravno priznata šteta i odgovornost za njen nastanak. Ako su uz neverstvo postojale i druge radnje, poput raspolaganja zajedničkim novcem ili povrede prava ličnosti, pravna situacija može biti drugačija.
Zato je kod konkretnog slučaja važno razdvojiti tri stvari: prevaru kao činjenicu u bračnom odnosu, eventualnu materijalnu štetu i eventualnu nematerijalnu štetu. Tek nakon utvrđivanja svih okolnosti može se proceniti da li postoji osnov za sudski zahtev za naknadu štete.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)