Dosadašnja računica kojom su se mnogi vozači vodili prilikom prolaska pored kamera uskoro bi mogla da se promeni. Državni zavod za merenje (DZM) pripremio je predlog novog pravilnika koji predviđa manje tolerancije pri merenju brzine.
To ne znači da se menjaju ograničenja brzine ili iznosi propisanih kazni. Menja se brzina koja se, nakon odbitka tolerancije, uzima kao osnova za utvrđivanje prekršaja.
U praksi bi to značilo da bi za istu izmerenu brzinu prekoračenje moglo da bude veće nego prema sadašnjim pravilima, a samim tim i kazna viša.
Kako bi se menjala tolerancija kamera za brzinu?
Najvažnija promena odnosi se na brzine između 51 i 100 km/h.
Trenutno se od izmerene vrednosti oduzima 10 km/h, dok bi prema predlogu kod stacionarnog merenja odbitak iznosio samo 5 km/h. Za brzine do 50 km/h tolerancija bi ostala 3 km/h.
Promene su predviđene i za brzine veće od 100 km/h. Umesto sadašnjeg umanjenja od 10 odsto, prema predlogu bi se primenjivali sledeći odbici:
- od 101 do 120 km/h – 6 km/h
- od 121 do 140 km/h – 7 km/h
- od 141 do 160 km/h – 8 km/h
Razlog za promenu, prema obrazloženju DZM-a, jeste veća preciznost savremenih uređaja za merenje brzine.
Ista brzina, ali znatno veća kazna
Kako bi nova računica izgledala u praksi, može se videti na jednostavnom primeru.
Za prodavnice, restorane i frizere od 1. oktobra nova pravila u Hrvatskoj, više o tome pročitajte OVDE.
Ako je ograničenje 50 km/h, a kamera izmeri 66 km/h, prema sadašnjem sistemu oduzima se 10 km/h i kao utvrđena brzina ostaje 56 km/h. To predstavlja prekoračenje od šest kilometara na sat i kaznu od 30 evra.
Prema predloženom sistemu, odbilo bi se samo pet kilometara, pa bi utvrđena brzina bila 61 km/h. Za istu izmerenu brzinu kazna bi tada iznosila 60 evra.
Kazna bi u nekim slučajevima mogla najmanje da se utrostruči
Još veća razlika vidi se na primeru saobraćajnice na kojoj je ograničenje 60 km/h.
Ako kamera izmeri 96 km/h, prema sadašnjim pravilima nakon odbitka ostaje 86 km/h. Prekoračenje od 26 km/h donosi kaznu od 130 evra.
Sa predloženim odbitkom od pet kilometara, utvrđena brzina bila bi 91 km/h. To predstavlja prekoračenje od 31 km/h i ulazak u kategoriju za koju je, prema navedenim propisima, predviđena kazna od 390 do 920 evra, piše Jutarnji.
Dakle, iako se stvarna izmerena brzina nije promenila, manja tolerancija može vozača svrstati u višu kategoriju prekršaja.
Posebna pravila za policijske presretače
Predlog ne tretira na isti način sve metode merenja brzine.
Poseban režim predviđen je za merenje iz vozila u pokretu, odnosno za policijske presretače koji brzinu utvrđuju praćenjem drugog vozila.
Prema predlogu, na deonicama od 200 do 500 metara odbijalo bi se 10 km/h, na deonicama od 501 do 1.000 metara osam km/h, dok bi na deonicama dužim od jednog kilometra tolerancija iznosila šest km/h.
Stižu i nove vrste uređaja za merenje brzine
Predlog pravilnika donosi i tehničke novine. Predviđeno je uvođenje uređaja koji brzinu mogu da izračunavaju analizom fotografija i video-snimaka, bez klasičnog radara ili lasera.
Istovremeno bi trebalo da budu pooštreni zahtevi koji se odnose na softver, samoproveru uređaja i dokumentovanje saobraćajnih prekršaja.
Nova pravila još nisu na snazi
Za vozače je posebno važno da najavljene promene još nisu počele da se primenjuju.
Reč je o predlogu pravilnika, a javna rasprava traje do 19. oktobra 2026. godine. Manje tolerancije počeće da važe tek ukoliko pravilnik bude donet i nakon što stupi na snagu.
Do tada se primenjuju postojeća pravila.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Komentari (0)