Širenje vibriona, poznatog i kao "bakterija koja jede meso", već je dovelo do zatvaranja nekoliko plaža u Španiji, a stručnjaci upozoravaju da bi problem mogao da utiče na druge delove Mediterana.
Poslednjih godina, zdravstvena upozorenja i ograničenja kupanja postali su češći duž evropskih obala, u vreme kada temperatura mora raste, a pritisak na turizam se povećava.
"Mediteran nam pokazuje kako svet izgleda na toplijim temperaturama", rekao je za Juronjuz Hatim Aznage, analitičar za klimatske akcije i energetsku otpornost u Uniji za Mediteran.
Šta je vibrio?
Vibrio bakterije prirodno naseljavaju morsku i boćatu vodu, posebno područja gde se reke ulivaju u more. Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) kaže da neki sojevi mogu izazvati bolesti od poremećaja varenja do teških, pa čak i smrtonosnih infekcija.
Najvažnije vrste prisutne u Evropi uključuju Vibrio vulnificus, Vibrio parahaemolyticus i određene sojeve Vibrio cholerae. Infekcija se može preneti konzumiranjem sirovih morskih plodova ili kontaktom otvorenih rana sa kontaminiranom morskom vodom.
Organizacija Gavi objašnjava da je Vibrio bliski srodnik bakterije koja izaziva koleru. U najtežim slučajevima, infekcija može izazvati nekrotizirajući fasciitis, u kojem tkivo brzo umire, a bakterije mogu prodreti i u krvotok i izazvati sepsu.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je na povećan rizik od infekcija tokom leta, posebno tokom toplotnih talasa i u plitkim priobalnim područjima. Sredozemno more je odličan primer klimatskih promena Fenomen je posebno izražen u Sredozemnom moru, koje je među područjima najizloženijim globalnom zagrevanju.
"Važno je naglasiti da Sredozemno more nije žrtva klimatskih promena, već njihov preteča. To je jedno od mora koje se najviše zagreva na planeti", upozorava Aznage.
Rastuća temperatura mora, u kombinaciji sa zagađenjem i smanjenim salinitetom u priobalnim područjima, stvara idealne uslove za razvoj patogenih mikroorganizama.
Nedavni izveštaji EFSA upozoravaju da će klimatske promene povećati prisustvo bakterija roda Vibrio u morskim plodovima, posebno u područjima sa nižim salinitetom.
Zbog brzog zagrevanja mora i velikog turističkog opterećenja, Mediteran postaje jedno od ključnih područja u kojima se prate ove promene.
Uticaj i na turizam
Posledice širenja bakterije Vibrio ne zaustavljaju se na zdravstvenim rizicima.
"Na našim obalama, obala nije deo ekonomije - to je ekonomija", kaže Aznag.
Zatvaranje plaža ili izdavanje zdravstvenih upozorenja usred turističke sezone direktno utiče na turizam, jedan od najvažnijih ekonomskih sektora u Evropi.
"Svaka zatvorena plaža predstavlja klimatski trošak koji dolazi sa određenim računom", upozorava analitičar.
Prema EFSA, rastuće temperature i sve češći ekstremni vremenski događaji povećavaju broj područja u riziku, dok antimikrobna otpornost određenih sojeva dodatno zabrinjava stručnjake.
Problem sadašnjosti, a ne budućnosti Unija za Mediteran smatra da ovo više nije upozorenje za budućnost, već problem koji je već stigao.
Mediteran danas služi kao pokazatelj onoga što bi se moglo dogoditi u drugim delovima sveta u narednim decenijama. Aznag smatra da ključ rešenja leži u jačoj međunarodnoj saradnji i koordinisanom delovanju država.
"Ne možemo praviti kompromise kada je u pitanju naše zdravlje i klima", kaže on, piše tportal.
U ovom kontekstu, bakterija Vibrio nije samo rastuća zdravstvena pretnja, već i pokazatelj dubokih promena koje morski ekosistem prolazi.
"Bakterije nisu priča. One su glasnici. Prava priča je more, koje je izbačeno iz ravnoteže zbog vrućine i zagađenja", zaključuje Aznag.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)