Dok svakodnevno koristimo ChatGPT, glasovne asistente i druge alate veštačke inteligencije, iza njihovih odgovora stoje ljudi koji proveravaju informacije, ocenjuju tekstove, označavaju fotografije i ispravljaju greške. Njihov posao često se obavlja na daljinu, za strane kompanije, a mnogi korisnici AI alata uopšte ne znaju da takvi radnici postoje.
Veštačka inteligencija danas može da napiše tekst, prepozna fotografiju, prevede rečenicu, odgovori na pitanje ili razgovara sa korisnikom. Sve to ostavlja utisak da tehnologija samostalno uči i razvija se. Međutim, iza brojnih sistema koji svakodnevno obrađuju ogromne količine podataka nalazi se ljudski rad koji uglavnom ostaje nevidljiv.
To su ljudi koji treniraju veštačku inteligenciju. Njihov posao nije nužno programiranje niti razvoj komplikovanih algoritama. Često je reč o zadacima koji zahtevaju pažnju, poznavanje jezika, razumevanje konteksta i sposobnost da se proceni da li je odgovor mašine dobar ili pogrešan.
Dok korisnik vidi samo konačan odgovor na ekranu, neko je možda prethodno označio hiljade fotografija, proverio stotine rečenica ili uporedio odgovore koje je generisao AI.
Kako izgleda posao ljudi koji treniraju veštačku inteligenciju?
Jedan od najvažnijih poslova u razvoju veštačke inteligencije jeste označavanje i procenjivanje podataka, poznato kao data annotation i data labeling.
Na primer, radnik dobije fotografiju na kojoj se nalaze automobil, pešak i saobraćajni znak. Njegov zadatak je da označi objekte kako bi sistem naučio da ih prepoznaje. U drugim slučajevima potrebno je da označi delove teksta, prepozna emociju u rečenici ili proceni da li je neki odgovor tačan.
Postoje i poslovi koji podrazumevaju proveru odgovora četbotova. Radnik dobija pitanje i nekoliko odgovora koje je generisala veštačka inteligencija, a zatim procenjuje koji je najprecizniji, razumljiviji i korisniji.
Neki zadaci uključuju:
- proveru gramatičke i jezičke ispravnosti;
- ocenjivanje odgovora veštačke inteligencije;
- označavanje fotografija i video-snimaka;
- transkripciju i proveru audio-zapisa;
- prepoznavanje netačnih ili problematičnih informacija;
- proveru da li AI razume lokalni jezik, kulturu i način izražavanja.
Međunarodna organizacija rada (ILO) u svom istraživanju o nevidljivom radu u industriji veštačke inteligencije objašnjava da se ovakvi zadaci često poveravaju radnicima preko digitalnih platformi i kompanija koje pružaju usluge obrade podataka. Složeni poslovi neretko se dele na veliki broj manjih zadataka koji se plaćaju pojedinačno.
Drugim rečima, deo onoga što izgleda kao potpuno automatizovana tehnologija i dalje zavisi od ljudske procene.
Ko su ljudi koji stoje iza veštačke inteligencije?
Ono što ovaj posao čini posebno zanimljivim jeste činjenica da ga ne obavljaju isključivo programeri i IT stručnjaci.
Među ljudima koji mogu da rade na ovakvim projektima nalaze se prevodioci, nastavnici, studenti, lingvisti, stručnjaci za određene oblasti, ali i osobe koje imaju dobro poznavanje jezika i sposobnost analitičkog razmišljanja.
Za pojedine zadatke dovoljno je odlično poznavanje jezika i pažljivo praćenje instrukcija. Za druge su potrebni specijalizovano obrazovanje, iskustvo ili poznavanje određene oblasti.
Posebno su značajni ljudi koji poznaju manje zastupljene jezike. Veštačka inteligencija mora da razume lokalne izraze, dijalekte, kulturne razlike i kontekst koji se ne može uvek jednostavno prevesti sa engleskog.
Zbog toga i srpski jezik može biti važan u projektima razvoja i unapređenja AI sistema.
Mogu li ljudi iz Srbije da zarađuju trenirajući AI?
Ovakvi poslovi nisu rezervisani samo za stanovnike najvećih tehnoloških centara. Pojedine međunarodne kompanije angažuju saradnike iz različitih zemalja, uključujući Srbiju.
Na tržištu se pojavljuju projekti u kojima se traže osobe koje govore srpski jezik i mogu da rade na proveri tekstova, označavanju podataka, ocenjivanju odgovora ili prikupljanju govornih zapisa.
Jedan primer je kompanija iMerit, koja je tokom 2026. objavila projekat za stručnjake za srpski jezik iz Srbije i Hrvatske. Zadaci uključuju označavanje ličnih podataka u tekstovima i audio-zapisima, kao i označavanje objekata na fotografijama. U oglasu se navode poznavanje srpskog i engleskog jezika, računar i stabilna internet konekcija.
Još jedan primer je Welo Data, koja okuplja saradnike za buduće projekte u oblasti označavanja podataka, procene odgovora i kreiranja upita za AI sisteme. Prijava u njihovu mrežu saradnika nije isto što i garantovano zaposlenje ili siguran broj radnih sati.
Postoje i projekti kompanija koje angažuju ljude za proveru i ispravljanje sadržaja na srpskom jeziku.
To pokazuje da mogućnost rada na razvoju veštačke inteligencije postoji i iz Srbije, ali ne znači da je reč o stabilnom poslu koji je dostupan svakome.
Koliko se plaća treniranje veštačke inteligencije?
Zarada zavisi od vrste zadatka, složenosti projekta, iskustva, jezika i kompanije koja angažuje radnika.
Neki poslovi plaćaju se po satu, dok se drugi obračunavaju po završenom zadatku, projektu ili količini obrađenih podataka.
Zbog toga nije moguće navesti jednu zaradu koja važi za sve ljude koji rade na treniranju veštačke inteligencije.
Međunarodna organizacija rada je u analizi objavljenoj u decembru 2024. navela da je medijalna zarada radnika na ovakvim platformama u zemljama u razvoju iznosila oko dva američka dolara po satu. Taj podatak odnosi se na istraživanu grupu radnika i ne predstavlja aktuelnu tarifu za Srbiju niti zaradu svih AI anotatora.
Važno je razlikovati i ponuđenu satnicu od stvarnog prihoda. Čak i kada je projekat dobro plaćen, radnik ne mora imati garantovan broj sati ili kontinuiran priliv zadataka.
Druga strana posla: nema uvek sigurnosti, a neki zadaci mogu biti uznemirujući
Rad na treniranju veštačke inteligencije može da deluje kao idealna mogućnost za zaradu od kuće. Ipak, iza fleksibilnosti kriju se i problemi o kojima se mnogo manje govori.
Međunarodna organizacija rada upozorava da radnici na pojedinim projektima mogu biti izloženi nasilnim, uznemirujućim i drugim neprijatnim sadržajima. Njihov posao može uključivati pregled materijala koji AI sistem treba da prepozna kao neprihvatljiv ili štetan.
To nije bezazlen zadatak. Dugotrajna izloženost takvim sadržajima može negativno uticati na mentalno zdravlje.
Drugi problem je neizvesnost zarade. Projekti mogu biti kratkotrajni, količina zadataka može se menjati, a radnici često nemaju status klasično zaposlenih.
U analizi platformskog rada iz septembra 2026. godine, Odeljenje Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja upozorava da digitalne platforme mogu koristiti automatizovane sisteme za raspodelu zadataka, procenu učinka i određivanje pristupa budućem radu. Takvi sistemi mogu dodatno otežati položaj radnika kada nisu dovoljno transparentni.
Da li veštačka inteligencija zaista može da uči bez ljudi?
Jedno od najvažnijih pitanja u razvoju ove tehnologije jeste koliko ljudski rad i dalje ostaje neophodan.
Veštačka inteligencija može da obrađuje ogromne količine informacija i prepoznaje obrasce, ali procena konteksta, razumevanje dvosmislenosti i prepoznavanje kulturnih nijansi i dalje predstavljaju izazove.
Ljudi koji proveravaju odgovore, označavaju podatke i ukazuju na greške pomažu da sistemi budu precizniji i korisniji.
To ne znači da svaki AI odgovor direktno proverava čovek niti da se svaki model trenira na identičan način. Proces zavisi od tehnologije, kompanije i konkretnog projekta.
Ipak, iza automatizacije često postoji čitav lanac ljudskog rada koji korisnik nikada ne vidi.
Nevidljivi radnici budućnosti
Dok se širom sveta govori o tome koliko će veštačka inteligencija promeniti tržište rada, manje pažnje posvećuje se ljudima koji već danas učestvuju u njenom razvoju.
Njihov posao može biti obavljen iz stana, male kancelarije ili drugog kraja sveta. Mogu raditi za kompaniju čije ime nikada ne vide krajnji korisnici, a njihov doprinos može biti deo tehnologije koju svakodnevno koristi veliki broj ljudi.
Možda je upravo u tome najveći paradoks savremene veštačke inteligencije: tehnologija koja se predstavlja kao simbol automatizacije i smanjenja ljudskog rada i dalje u velikoj meri zavisi od ljudi čiji se doprinos ne vidi na ekranu.
Dok razgovaramo sa veštačkom inteligencijom, neko je možda prethodno morao da je nauči kako da nas razume.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)