Nekada je gotovo svaka varoš imala nekoliko sajdžija, a danas je ovaj zanat među onima za koje je sve teže pronaći iskusnog majstora. Ipak, satovi nisu nestali - naprotiv, stare mehaničke časovnike, porodične satove i vrednije modele građani i dalje donose na popravku.
Časovničarstvo je specifičan zanat jer zahteva preciznost, strpljenje i znanje o veoma sitnim delovima mehanizma. Dok se kod pojedinih kvarcnih satova problem može rešiti zamenom baterije ili mehanizma, kod mehaničkih satova popravka može biti mnogo složenija.
Sat od dede i dalje ima posebnu vrednost
Mobilni telefoni i pametni satovi promenili su način na koji gledamo na vreme, ali klasični satovi nisu nestali.
Posebno se čuvaju satovi koji su godinama bili u porodici. Ručni, džepni, zidni, stoni i mehanički satovi često se ne posmatraju samo kao predmeti koji pokazuju vreme, već kao uspomena koja se prenosi sa generacije na generaciju.
Zbog toga vlasnici neretko odlučuju da poprave i veoma stare satove, čak i kada bi kupovina novog bila jednostavnija.
Šta se danas najčešće nosi kod sajdžije?
Na popravku stižu različite vrste satova - od običnih kvarcnih modela kojima je potrebna nova baterija, do mehaničkih i automatskih satova kojima je potreban kompletan servis.
Popravljaju se i stakla, krunice, kaiševi, narukvice i drugi delovi, dok kod starijih modela problem može predstavljati i pronalaženje odgovarajućeg rezervnog dela.
Kod mehaničkog sata posao je znatno zahtevniji. Mehanizam mora da se otvori, pregleda, očisti, podmaže, sastavi i podesi, a konačna cena zavisi od samog sata i kvara.
Ne postoji jedna cena za popravku sata jer zavisi od vrste intervencije, modela i stanja mehanizma.
Javno dostupni cenovnici pojedinih servisa pokazuju da se manje intervencije, poput zamene baterije ili određenih delova, mogu naplatiti od nekoliko stotina do nekoliko hiljada dinara, dok se kompletan servis mehaničkog sata često određuje tek nakon pregleda.
Jedan aktuelni pregled cena servisa u Beogradu navodi da kompletan servis mehaničkog sata može početi od oko 10.000 dinara, dok se pojedine manje popravke naplaćuju od nekoliko stotina do nekoliko hiljada dinara.
Ipak, ove cene ne treba shvatiti kao jedinstveni cenovnik za Srbiju. Konačan iznos određuje se prema kvaru, modelu i dostupnosti delova.
Zanat koji ima sve manje majstora
Problem sajdžijskog zanata deo je šireg problema sa tradicionalnim zanatima u Srbiji. Prema podacima koji su objavljivani tokom 2025. godine, domaćem tržištu rada nedostaje veliki broj zanatlija različitih profila, dok stariji majstori odlaze u penziju, a mlađi se sve ređe odlučuju za pojedine tradicionalne zanate.
Kod časovničarstva je dodatni problem što se znanje ne može steći preko noći. Za ozbiljan rad na mehaničkim satovima potrebno je iskustvo, precizna ruka i poznavanje velikog broja različitih mehanizama.
Pametni satovi nisu ugasili klasične
Iako su telefoni praktično svima omogućili da u svakom trenutku vide tačno vreme, a pametni satovi preuzeli deo funkcija klasičnih modela, klasični časovnici i dalje imaju svoje kupce.
Posebno se izdvajaju mehanički satovi, koji se kupuju, nose i servisiraju upravo zbog mehanizma i tradicije.
Zato sajdžijski zanat još nije postao prošlost. Njegov najveći problem nije nestanak potrebe za satovima, već sve manji broj ljudi koji zna da popravi ono što se nalazi unutar njih.
A kada se pokvari sat koji je decenijama u porodici, mnogima nije najvažnije koliko će koštati popravka - već da ponovo proradi.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)