Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je se do danas još 25.000 mladih prijavilo za novčanu pomoć države u iznosu od 100 evra, te da su javne finansije u potpunosti stabilne.

- Naše javne finansije su stabilne i u potpunosti pod kontrolom. Tako je sada udeo javnog duga u BDP-u 52,1 odsto, što je daleko ispod nivoa Mastrihta od 60 procenata, uprkos ogromnoj pomoći koju smo dali. U prva tri dana juna ponovo isplaćujemo 100 evra mladima od 16 do 29 godina. Ukupno se prijavilo oko 25.000 mladih u okviru novog ciklusa, a podsetiću da je u prvom krugu isplaćen novac za 1.059.425 njih. Oni koji su se prijavili, ne moraju to ponovo da čine, novac će im biti uplaćen automatski. I ovo je znak da smo ponovo pogodili tačno u metu - rekao je Mali gostujući na televiziji Hepi.

On je dodao i da će na sednici Vlade Republike Srbije biti usvojena oduka da preduzeća koja su pod uticajem sukoba u Ukrajini mogu da koriste drugu garantnu šemu za refinansiranje obaveza iz prve garantne šeme.

- Dakle, mera će se odnositi na preduzeća koja imaju izvoz ili uvoz iz Ukrajine, Belorusije i Ruske Federacije. Inače, reč je o veoma povoljnim kreditima, koji su jeftini, na pet godina sa dve godine garancije i grejs periodom. To je pokušaj da im se pomogne i olakša veoma teška situacija - naveo je on.

On je dodao da Srbija kontroliše cene osnovnih životnih namirnica, kao i nafte.

- Predsednik Vučić je rekao da struja neće poskupeti. Cene rastu, rastu i troškovi transporta zbog rastuće cene goriva, struje... Ono što neka fabrika proizvede sigurno je skuplje. U ovom trenutku pronašli smo balans. Mi rastemo, stopa rasta je i dalje visoka i ove godine će biti između 3,5 i 4,5 odsto, što je u skladu sa projekcijama. Sa druge strane pravi nam problem uvezena inflacija iz inostranstva i to ne možemo da kontrolišemo - objasnio je ministar.

Odgovarajući na pitanje o kamatnim stopama, Mali je naveo da podizanje referentne kamatne stope NBS i Evropske centralne banke utiče na rast kamata, pogotovo onih sa varijabilnom kamatnom stopom.

[caption id="attachment_15999" align="alignnone" width="1000"]dinari, novac, dinar, plata Schutterstock[/caption]

- To je posledica globalne krize, imajući u vidu da inflacija raste. Jedan od instrumenata monetarne politike jeste podizanje kamatih stopa kako bi se privreda ohladila, odnosno da bi inflacija išla dole - objasnio je Mali.

Ministar se osvrnuo na probleme sa kojima se suočavaju znatno razvijenije zemlje u svetu.

- Ako pogledate Nemačku, kada čitam izjave čelnika Folksvagena i drugih automobilskih giganata, i kada vidim da smanjuju proizvodnju za 30, 40 odsto, jasno je da to ne može da se ne reflektuje na nas, pošto mi izvozimo razne komponente u toj industriji. Komponentaši prave razne stvari za njih, jednostavno imate indirektni uticaj jer velike ekonomije u Evropi, brže nego što smo očekivali, osećaju posledice krize - naveo je Mali.

Osvrnuo se i na novi sistem fiskalizacije koji je u primeni od 1. maja ove godine.

- Veoma sam zadovoljan rezultatima. Novi sistem omogućava Poreskoj upravi da komunicira u stvarnom vremenu i to je veliki alat u borbi protiv sive ekonomije. U poslednjih desetak dana je bilo 760 terenskih kontrola, a 143 objekta su zatvorena. Terenska kontrola usmerena je i na ugostiteljske objekte, frizerske salone, sve koji su obuhvaćeni i po starom i po novom sistemu - izjavio je, između ostalog, Mali.

Na pitanje o mogućnosti dolaska dva moćna proizvođača automobila u Inđiju, Mali je rekao da ako se to dogodi, imaćemo potpuno drugačiju Srbiju.

- Trenutno se pregovara sa dva velika investitora. To bi bila sjajna vest, jer bi time otvorili novu stranicu istorije kada su u pitanju ekonomija i privreda Srbije.

Siniša Mali se, između ostalog, osvrnuo i na situaciju u regionu i istakao da mir i stabilnost nisu samo reči, već neophodnost kako bismo nastavili da rastemo i razvijamo se.

- Baš danas imamo sastanak sa predsednikom Vučićem u vezi inicijative „Otvoreni Balkan“. Mi smo sve uradili i sa Severnom Makedonijom i sa Albanijom. Nadam se da će Crna Gora pristupiti inicijativi. Sada kamioni slobodno prelaze, sa radnim dozvolama ljudi iz Albanije rade u Srbiji i Severnoj Makedoniji i obrnuto. Pored toga, ubrzava se protok robe, ceo region ekonomski ide dalje. Sa jačim regionom Srbija dobija, ali dobija i region. Kada smo veći, onda smo atraktivniji jer smo veće tržište. Veća je zainteresovanost investitora - napomenuo je ministar.

Mali je rekao da principijalna pozicija Srbije ima i svoje posledice, posebno kada je tržište kapitala u pitanju.

- Nadam se da ćemo izbeći najgori scenario. Imamo dovoljno novca, borimo se da obezbedimo normalno funkcionisanje naše ekonomije i da omogućimo nesmetano funkcionisanje i stabilan životni standard građana Srbije - zaključio je Mali.