Osim vozača u Velikoj Britaniji, oko 35 odsto svetske populacije vozi levom stranom ulice. Reč je pretežno o zemljama koje su bivše britanske kolonije. Šta je uzrok ove pojave?

Vožnja levom stranom bila je tradicija koja je nastala u kolonijalnoj Britaniji. Kad bi vitezovi jahali na konjima, desnom rukom vitlali bi mačem. Stoga bi jahali s leve strane kako bi mogli bolje da napadnu svoje neprijatelje. Budući da su Britanci usvojili jahanje/vožnju levom stranom, zemlje kao što su Australija, Novi Zeland, Indija i druge nacije koje su Britanci kolonizovali uglavnom voze levom stranom. Tu je, naravno, i Japan.

Vozilo se u svetu levom stranom sve do prelomnog trenutka – SAD-u. Bilo je to vreme severnoameričke kolonizacije i potrebe za prevozom pšenice velikim prostranstvima. Tada su se pojavila nova teretna kola koja su se zvala Conestoga (po plemenu Irokeza). Veliki teret vuklo je osam mazgi. Čovek koji je upravljao teretnom kočijom jahao je na leđima poslednje mazge s leve strane, a bič je držao u desnoj ruci. Sve više ovih vozila prisililo je vlasti u Pensilvaniji da zakonom promene i regulišu smer putovanja. Od 1792. godine u Americi se vozi s desne strane. Francuska je prva sledila američki primjer jer je morala da reguliše saobraćaj. Naime, sve veći broj teretnih kočija takođe je stvarao haos, pa je do takve promene moralo da dođe.

Britanija, koja je izgubila SAD nakon Rata za nezavisnost, nije bila voljna da orihvati bilo kakav uticaj svojih bivših transatlantskih kolonija. Što se tiče ostatka Starog kontinenta, on se odmah uključio u novi trend, proširen Napoleonskim ratovima i velikim pokretima trupa, koje je treblo organizovati na putevima.

Pojava prvih automobila i njihove tehnologije uticala je i na upravljanje saobračaja. U početku su automobili vozili i levom stranom, jer je ručna kočnica delovala ravno na točkovei bila je, kao u konjskim zapregama, s spoljne strane karoserije. Upravljač je postavljen s desne strane. S evolucijom karoserija i poboljšanjem kočionog mehanizma, poluga ručne kočnice je postavljena između dva prednja sedala.

Tada je, iz istog razloga, vozački položaj preslio na levu stranu kako bi ručnu kočnicu povlačili desnom rukom. Događalo se to u cellom svetu osim u anglosaksonskim zemljama, koje su zadržale staru tradiciju i zadržale volan na desnoj strani. Argument je bio da je bolje držati volan celo vrijeme desnom rukom i pustiti s leve strane ostale kontrole poput ručice menjača ili ručne kočnice. Švedska i Island poslednje su u Evropi prešle na vožnju desnom stranom puta, 1967. i 1968. godine.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.