Svaki vozač koji negde žuri zna koliko može da bude naporno kada se ispred njega na putu nađe dugačak teretni voz. Dok čeka iza spuštene rampe i posmatra vagone kako prolaze, čak i nekoliko minuta može da deluje kao večnost, piše CNN. Međutim, ako ste prošlog meseca imali obaveze u južnoafričkim provincijama Severni Kejp i Zapadni Kejp, mogli ste da čekate gotovo 15 minuta dok pored vas prolazi ogromna lokomotiva sa svojim vagonima, piše CNN, prenosi Ekapija.

Trasa duga 782 kilometra i borba za Ginisov rekord

Voz je prešao veći deo železničke pruge Sishen–Saldanja, poznate i kao pruga za izvoz rude. Teretni voz sa 696 vagona, koji je 17. oktobra krenuo iz primorskog grada Saldanje, bio je dugačak nešto više od 7,6 kilometara i, prema tvrdnjama kompanije, postavio je novi rekord za najduži voz koji je ikada saobraćao bilo gde u svetu. Ipak, nezavisna potvrda rekorda još nije dobijena. Vozom je upravljala kompanija Transnet Freight Rail (TFR), ogranak državne logističke kompanije Transnet. Voz dug 7.602 metra prešao je 782 kilometra pruge za izvoz rude, a narednog dana stigao je do rudnika u provinciji Severni Kejp.

Ovim poduhvatom kompanija je pokušala da ponovo preuzme titulu najdužeg voza na svetu, koju je četvrt veka držala australijska kompanija BHP Iron Ore. Ona je poslala voz dug 7,35 kilometara, sastavljen od 682 vagona, na putovanje dugo 275 kilometara kroz Zapadnu Australiju, preuzevši rekord od prethodnika kompanije TFR. Prethodnik kompanije, Spoornet, postavio je 1989. godine rekord sa vozom dugim oko 7,2 kilometra. Voz je tada putovao 27 sati celom trasom pruge za izvoz rude, dugom 861 kilometar, između Sishena i Saldanje. Australijanci su taj rekord oborili 2001. godine i, u trenutku pisanja ovog teksta, i dalje drže zvaničnu titulu Ginisovog rekorda.

Kompanija TFR trenutno razgovara sa Ginisovom knjigom rekorda o zvaničnoj potvrdi svog rezultata, rekao je njen predstavnik za CNN. Ipak, priznaje da će dokazi morati da budu "izuzetno ubedljivi", s obzirom na to da je kontakt sa organizacijom uspostavljen tek nakon vožnje. Ginisova knjiga rekorda zahteva da se prijave za proveru podnesu pre pokušaja obaranja rekorda. Međutim, čak i ako zvanično priznanje izostane, postavljanje novog rekorda nikada nije bilo glavni cilj ovog poduhvata.

"Iako je postavljanje svetskog rekorda značajno dostignuće, prava vrednost ovog poduhvata ogleda se u tehničkom znanju i operativnim saznanjima do kojih smo došli. Ova iskustva doprineće daljem unapređenju železničkog saobraćaja, podstaći inovacije i ojačati naše kapacitete za prevoz tereta u budućnosti", rekao je izvršni direktor kompanije TFR Rasel Badžis u saopštenju za javnost.

Kompozicija dvostruko duža od njujorškog Central parka

Očekivano, glavni izazov i najvažnija lekcija bili su kako sastaviti i upravljati vozom na železničkoj infrastrukturi koja nikada nije bila predviđena za kompoziciju dvostruko dužu od standardnih teretnih vozova sa 348 vagona. Prema navodima kompanije TFR, i ti standardni vozovi već drže svetski rekord po dužini među vozovima u redovnom saobraćaju. Tehnološki napredak omogućio je da teretni vozovi za prevoz teških tereta širom sveta tokom poslednjih decenija budu sve duži i nose sve veće količine robe. Ipak, njihova veličina otvorila je pitanja o dugoročnoj pouzdanosti. Ponavljano delovanje velikih sila duž cele kompozicije, kao i međusobno guranje i povlačenje vagona i lokomotiva, može da izazove oštećenja točkova i šina, navodi se u studiji iz 2025. godine.

Pre sastavljanja kompozicije, svaki vagon je pregledan i podvrgnut testiranju kočnica. Potom su na glavnoj pruzi spojeni u tri grupe od po 232 vagona, jer je železnički depo bio premali da primi voz gotovo dvostruko duži od njujorškog Central parka. Dok standardni vozovi na ovoj pruzi mogu da prevezu 34.800 tona rude gvožđa u jednoj vožnji, svih 696 vagona u ovom eksperimentu bilo je prazno. Ipak, kompozicija je težila 15.830 tona, što je dodatno otežalo već složene proračune ogromnih uzdužnih sila koje su delovale na voz.

Dvanaest lokomotiva povezano radio-komandama

Ključ za rešavanje problema bila je tehnologija raspoređene snage upravljanja putem radija (Radio Distributed Power). U okviru ovog sistema, 12 električnih i dizel-električnih lokomotiva bilo je raspoređeno duž cele kompozicije i sinhronizovano bežičnim radio-komandama. Ova tehnologija omogućila je ravnomerniju raspodelu pogonske snage i sile kočenja duž voza, umesto da se one koncentrišu samo na njegovom čelu.

Na pruzi postoji ukupno 19 koloseka za mimoilaženje, koji se pružaju paralelno sa glavnim kolosekom i omogućavaju prolazak drugih vozova. Pošto ova kompozicija nije mogla da stane ni na jedan od njih, različiti timovi – od samog osoblja voza do stručnjaka za infrastrukturu i projektovanje – bili su u stalnoj komunikaciji kako bi bezbedno upravljali signalizacijom, prelazima i uticajem na ostali železnički saobraćaj.

Dok traje postupak provere rekorda, TFR se nada da će iskustva stečena tokom ovog poduhvata doprineti unapređenju rada na pruzi kojom je, prema podacima kompanije, prošle godine prevezeno više od 52 miliona tona rude gvožđa. Ruda gvožđa bila je peti najizvoženiji proizvod Južne Afrike 2025. godine, prema podacima Opservatorije za ekonomsku složenost. Iako ovaj voz neće biti korišćen u svakodnevnom saobraćaju, prikupljeni podaci se analiziraju kako bi se utvrdilo da li bi ovakva kompozicija mogla da se koristi u slučaju velikih prekida ili vanrednih operativnih situacija.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Expo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.