IEA ističe da je poremećaj energetskih tokova kroz Ormuski moreuz tokom 2026. godine postao najveći šok za globalno snabdevanje energentima, kriza koja, prema stanju u novembru, još uvek nije rešena, piše TASS.

Kako navodi agencija, energetski sistem pokazao je izuzetnu otpornost uprkos kumulativnim gubicima od 2,8 milijardi barela nafte i 60 milijardi kubnih metara gasa iz zemalja Persijskog zaliva. Međutim, kako se iscrpljuju ostali mehanizmi za ublažavanje posledica krize, sve veći teret pada na potrošače, uz nagli rast cena.

Obim izvoza iz zemalja Persijskog zaliva varirao je u zavisnosti od promenljivih bezbednosnih okolnosti, navodi IEA. Tržišne prilike dodatno su pogoršali rizici povezani sa tranzitom kroz Crveno more, kao i poremećaji u snabdevanju iz Rusije.

Prema podacima IEA, snabdevanje dizelom, jednim od ključnih energenata za svetsku privredu, ove godine našlo se pod ogromnim pritiskom, a cene su dostigle rekordne nivoe, premašivši 200 dolara po barelu.

Agencija takođe ukazuje da su se posledice krize iz 2026. godine osetile širom sveta, tri četvrtine svetskog stanovništva živi u zemljama koje uvoze naftu i gas, dok više od četiri milijarde ljudi živi u državama koje se oslanjaju na Ormuski moreuz za više od 30 odsto ukupne potrošnje nafte.

Kriza je teško pogodila zemlje Bliskog istoka, prouzrokujući oštećenja energetske infrastrukture, gubitke prihoda od izvoza i nestašice goriva u nekoliko država.

Među najteže pogođenim uvoznicima bile su zemlje u razvoju u azijsko-pacifičkom regionu i Africi. Pre izbijanja krize, oko 80 odsto nafte i gotovo 90 odsto tečnog prirodnog gasa (LNG) koji su prolazili kroz Ormuski moreuz bilo je namenjeno azijskim zemljama, dodaje IEA.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

OTVORENA EXPO 2027 PRODAVNICA! NAJMLAĐI ODUŠEVLJENI

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.