Direktor čuvenog Zoološkog vrta Šenbrun u Beču za četiri godine dobio je povećanje osnovne godišnje plate od čak 49 odsto, na oko 260.400 evra, a uz to je imao pravo i na bonuse, službeni stan i automobil. Istovremeno, broj životinja koje posetioci mogu da vide značajno je opao, dok je Austrijski revizorski sud u poslovanju zoološkog vrta utvrdio niz propusta u kontroli, upravljanju i planiranju velikih investicija.
Poslovanje jednog od najpoznatijih zooloških vrtova u Evropi našlo se pod lupom austrijskih revizora. U izveštaju o Zoološkom vrtu Šenbrun, koji je objavio Austrijski revizorski sud, posebnu pažnju privukle su zarada direktora Štefana Hering-Hagenbeka, sistem nagrađivanja, ali i činjenica da je tokom posmatranog perioda opao broj životinja dostupnih posetiocima.
Provera se odnosila uglavnom na period od 2020. do 2024. godine, a nalazi ukazuju na probleme u sistemu nadzora i kontrole, kao i na značajna poskupljenja građevinskih projekata, piše Heute.
Plata direktora porasla sa 175.000 na 260.400 evra
Prema izveštaju Revizorskog suda, godišnja osnovna naknada direktora zoološkog vrta porasla je sa 175.000 evra u 2020. na približno 260.400 evra u 2024. godini. To predstavlja povećanje od oko 49 odsto.
Povećanje je delom bilo rezultat ugovorene indeksacije zarade, odnosno usklađivanja sa rastom cena, ali i dodatnog povećanja dogovorenog 2022. godine.
Hering-Hagenbek je od januara 2021. godine, pored upravljanja zoološkim vrtom, preuzeo i rukovođenje kompanijom Tiergarten Schönbrunn Gastronomie GmbH, koja je u potpunom vlasništvu zoološkog vrta.
U februaru 2022. godine dogovoreno je povećanje godišnje naknade od oko 22 odsto, retroaktivno od početka te godine.
Upravo ovaj deo ugovora kritikovao je Revizorski sud, podsećajući da je prema relevantnim pravilima i prvobitnom ugovoru obavljanje funkcija u povezanim kompanijama načelno trebalo da bude deo direktorskih obaveza, bez posebne dodatne naknade.
Uz platu i bonusi, službeni stan i automobil
Osnovna plata nije bila jedina pogodnost koju je direktor imao tokom ugovornog perioda od 2020. do 2024. godine.
Ugovorom su bili predviđeni i bonusi za ostvarene rezultate u iznosu do 20 odsto godišnje osnovne naknade, kao i nenovčane pogodnosti, među kojima su službeni stan i automobil.
Za 2024. godinu, prema podacima objavljenim u izveštaju o korporativnom upravljanju zoološkog vrta, bruto osnovna naknada iznosila je 260.376,20 evra, dok su evidentirane i druge pogodnosti. Potencijalna varijabilna naknada za tu godinu iznosila je do 20 odsto bruto plate, odnosno oko 52.075 evra, uz ispunjenje predviđenih uslova.
Ni novi ugovor nije doneo smanjenje mogućih bonusa. Za period od 2025. do 2029. godine maksimalna nagrada povećana je na 25 odsto godišnje naknade.
Kada bi se taj procenat primenio na osnovnu platu iz 2024. godine, bonus bi mogao da dostigne oko 65.100 evra godišnje. To je računski prikaz mogućeg iznosa, a ne potvrda da je direktor taj novac zaista dobio.
Revizori osporili kriterijume za isplatu bonusa
Austrijski revizori nisu kritikovali samo visinu potencijalnih bonusa već i način na koji su određivani ciljevi za njihovu isplatu.
Tokom 2020, 2022. i 2023. godine direktor je ostvario bonus od 20 odsto godišnje naknade, dok je za 2021. godinu bonus iznosio 18 odsto.
Među ciljevima za dobijanje dodatnog novca bili su obezbeđivanje hrane za životinje, sprovođenje planova za vanredne situacije i ispunjavanje određenih ekonomskih pokazatelja.
Prema oceni Revizorskog suda, takvi ciljevi u pojedinim slučajevima nisu bili dovoljno zahtevni. Njihovo ostvarivanje nije podrazumevalo dodatne zadatke i angažovanje izvan uobičajenih direktorskih obaveza.
Revizori su utvrdili i da za poslovne godine 2020. i 2023. nisu postojale dokumentovane odluke nadzornog odbora o utvrđivanju bonus-ciljeva.
Pitanja su ostala otvorena i u vezi sa bonusom za 2024. godinu, jer do oktobra 2025. direktor nije dostavio dokaze o ispunjenju ciljeva, pa nadzorni odbor do tada nije mogao da odluči o isplati.
Broj životinja pao za oko 20 odsto
Dok je direktorska zarada rasla, broj životinja u Zoološkom vrtu Šenbrun smanjivao se.
Prema podacima Revizorskog suda, u vrtu je 2020. godine bilo 7.599 životinja, dok je do kraja 2024. njihov broj pao na 6.043. To je smanjenje od oko 20 odsto.
Smanjen je i broj životinjskih vrsta – sa 694 na 518, odnosno za približno 25 odsto.
Još upečatljiviji je podatak o tome koliko životinja posetioci zaista mogu da vide. Od ukupno 6.043 životinje, u redovnoj javnoj postavci tokom 2024. godine bilo ih je oko 2.434, odnosno približno 40 odsto.
Poređenja radi, 2020. godine u javnoj postavci bilo je oko 69 odsto ukupnog broja životinja.
Revizorski sud kao razloge za smanjenje broja životinja dostupnih posetiocima navodi potrebe uzgoja i velike građevinske radove, uključujući renoviranje kuće tropskih šuma i planiranje novog akvarijuma.
Projekti poskupeli u proseku 88 odsto
Revizorski sud utvrdio je i ozbiljne probleme u planiranju i realizaciji velikih građevinskih projekata.
Kod sedam projekata čija je vrednost prelazila milion evra, troškovi su u proseku bili 88 odsto veći u odnosu na prvobitne procene. Revizori su ocenili da rast cena građevinskih radova nije bio jedini razlog za poskupljenja.
Posebno je ukazano na nedovoljno usklađivanje velikih projekata, među kojima su proširenje prostora za slonove i izgradnja novog akvarijuma.
Jedna od posledica bila je i obustava ranijeg projekta akvarijuma, nakon čega je 1,42 miliona evra već uloženih u početno planiranje moralo da bude otpisano kao izgubljeni trošak.
Revizori su zbog toga preporučili detaljnije analize potreba, bolje procene troškova i strožu kontrolu investicija.
Zoološki vrt imao dobit od 5,55 miliona evra
Uprkos kritikama, finansijski pokazatelji Zoološkog vrta Šenbrun pokazuju da je reč o profitabilnom preduzeću.
Prema izveštaju, zoološki vrt je u 2024. godini ostvario godišnji višak od 5,55 miliona evra, dok je stanje novca na bankovnim računima i u blagajni iznosilo 34,55 miliona evra.
Preduzeće je u potpunom vlasništvu Republike Austrije, a tokom 2024. godine zabeležilo je skoro dva miliona posetilaca.
Revizori su, međutim, ukazali na to da je upravljanje postalo profitabilnije, ali da istovremeno nisu dovoljno razvijeni sistemi kontrole i nadzora.
Ukinuta interna revizija, utvrđeni i propusti u zaštiti od požara
Među ozbiljnijim zamerkama nalazi se i ukidanje službe interne revizije u martu 2021. godine.
Prema nalazima Revizorskog suda, zoološki vrt od tada nije imao stalno nezavisno telo za internu kontrolu, iako austrijski kodeks korporativnog upravljanja predviđa takvu funkciju za kompanije ove veličine.
U izveštaju su navedeni i nedostaci u organizaciji zaštite od požara. Nisu postojali odgovarajući pravilnik o zaštiti od požara, imenovana odgovorna lica niti propisana evidencija o merama protivpožarne zaštite.
Revizori su ocenili da je potrebno uspostaviti sveobuhvatniji sistem upravljanja rizicima i bezbednošću, kao i jasnije definisati odgovornosti unutar kompanije.
Ministarstvo brani povećanje direktorske plate
Nadležno austrijsko Ministarstvo privrede branilo je povećanje direktorske naknade, navodeći da je preuzimanje upravljanja ugostiteljskom kompanijom proširilo obim posla, odgovornosti i obaveza direktora.
Ministarstvo je poručilo da ozbiljno razmatra nalaze i preporuke Revizorskog suda, kao i da su pojedine mere već pokrenute, dok se ostale dodatno analiziraju.
Cilj je, kako je navedeno, unapređenje organizacije i poslovanja Zoološkog vrta Šenbrun, koji predstavlja jednu od najpoznatijih turističkih atrakcija Austrije.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)