Poreski zakoni u Nemačkoj su strukturirani na takav način da država često naplaćuje poreze u trenutku odlaska, a pod određenim uslovima, poreske obaveze ostaju na snazi godinama kasnije.
Nemački stručnjaci za poresko pravo upozoravaju na ključna pravila koja svaki iseljenik mora da zna kako bi izbegao neprijatna finansijska iznenađenja i krivične postupke, piše Feniks magazin.Ko je pogođen, a ko može mirno da spava?
Važno je odmah razjasniti: za veliku većinu radnika koji primaju redovnu platu i vraćaju se sa ušteđevinom na računu, nema poreza na izlazak. Ako ste u jednostavnom radnom odnosu bez većih poslovnih udela, dovoljno je da se uredno odjavite i podnesete poresku prijavu za protekli period.
Međutim, zakon ozbiljno pogađa pojedince i preduzetnike u nekoliko specifičnih situacija:
- Ako posedujete udele u kompanijama kao privatno lice;
- Ako imate veliki portfolio u ETF-ovima ili investicionim fondovima (kupovna vrednost veća od 500.000 evra);
- Ako ste registrovani kao zanatlija ili frilenser (Gewerbe ili Freiberufler) i selite svoje poslovanje i,
- Ako posedujete nekretnine u Nemačkoj koje nastavljate da izdajete u zakup.
Šta se mora prijaviti poreskim organima?
Prilikom selidbe iz Nemačke, potrebno je poreskim organima dostaviti novu stranu adresu i izmiriti sve preostale obaveze. Samozaposlena lica i vlasnici preduzeća moraju zvanično odjaviti svoje poslovanje (Gewerbeabmeldung).
„Poreska uprava zatim obično traži detaljne odgovore: da li planiraju da se vrate u Nemačku i da li će poslovna jedinica ili filijala ostati u zemlji. Na osnovu tih odgovora, poreski organi procenjuju stvarne poreske posledice odlaska“, objašnjava nemački poreski advokat Ester Zajbt-Pficner.
Pored toga, obaveza podnošenja godišnje poreske prijave (Steuererklärung) ne prestaje automatski. Za sve godine do trenutka iseljenja, prijava mora biti podneta u propisanim rokovima. Svako ko ovo zanemari rizikuje zvaničnu poresku procenu od strane vlasti (što obično rezultira znatno većim iznosom) i pokretanje prekršajnog ili krivičnog postupka.
Nekretnine i dvostruko oporezivanje
Čak i ako trajno odjavite prebivalište u Nemačkoj, određeni prihodi ostaju oporezivački u toj zemlji. Tipičan primer je prihod od izdavanja nekretnina koje posedujete na nemačkom tlu.Istovremeno, većina zemalja primenjuje princip oporezivanja dohotka širom sveta, što znači da novi poreski rezident mora da prijavi sve globalne prihode u svojoj novoj zemlji prebivališta. Iako Nemačka ima ugovore o dvostrukom oporezivanju sa više od 100 zemalja, ovi ugovori ne rešavaju automatski sve praktične prepreke i u nekim situacijama mogu dovesti do povećanog poreskog opterećenja.
Poseban oprez je potreban i kod nasledstva i poklona. Čak i do pet godina nakon napuštanja Nemačke, pokloni ili nasledstva mogu biti predmet nemačkog poreza ako prelaze propisane iznose oslobođene poreza, a ako je nemačka imovina uključena u zaostavštinu, ovaj period se dodatno produžava.
Šta je "Wegzugsteuer" (porez na odlazak)?
Jedna od najskupljih stavki prilikom trajnog napuštanja Nemačke je porez na odlazak (Wegzugsteuer). On se primenjuje na udele u kapitalnim društvima (kao što su d.o.o. / GmbH ili d.d. / AG) pod dva uslova:
- Da je lice bilo predmet neograničene poreske obaveze u Nemačkoj najmanje sedam od poslednjih 12 godina.
- Da su u bilo kom trenutku u poslednjih pet godina posedovali najmanje jedan odsto akcija u kompaniji.
U ovom slučaju, Finanzamt fiktivno tretira odlazak kao da je osoba prodala svoj udeo po trenutnoj tržišnoj vrednosti. Razlika između kupovne cene i tržišne cene oporezuje se kao fiktivni dobitak.
"Kod visokih procenjenih vrednosti, pored poreza na dohodak, crkvenog poreza i doplate solidarnosti, efektivna poreska stopa brzo dostiže 48 odsto i više - iako osoba zapravo nije ništa prodala niti ostvarila ni jedan evro stvarnog prihoda", upozorava berlinski poreski advokat Eugen Melhaf.
Pravila za ETF-ove i investicione fondove
Od 2025. godine, obim pravila oporezivanja izlaska je proširen, pa se ona primenjuju i na ETF-ove i klasične investicione fondove u dva slučaja:
Ako je iseljenik posedovao najmanje jedan odsto fonda u poslednjih pet godina.
Ako u trenutku emigracije poseduje akcije u pojedinačnom fondu čiji su troškovi sticanja (kupovna vrednost) iznosili najmanje 500.000 evra.
Važno je napomenuti da se prag od pola miliona evra zasniva na kupovnoj ceni, a ne na trenutnoj tržišnoj vrednosti, i izračunava se za svaki fond posebno. Na primer, investitor koji ima 400.000 evra u fondu A i 450.000 evra u fondu B ostaje ispod navedenog praga. Ukoliko se prag prekorači, plaća se porez na fiktivno povećanje vrednosti.
Samozaposleni i frilenseri
Sličan mehanizam (Entstrickungsbesteuerung) važi za zanatlije i frilensere. Ukoliko premeste svoju poslovnu imovinu van Nemačke, država oporezuje razliku između knjigovodstvene vrednosti i tržišne vrednosti poslovanja.
Ovo može postati izuzetno skupo za nematerijalna sredstva, kao što su autorska prava ili sama baza kupaca, koja nemaju knjigovodstvenu vrednost i cela procenjena tržišna vrednost je uključena u poresku osnovicu, piše Poslovni dnevnik.
Za sve radnike sa jednostavnim prihodima i klasičnom štednjom, odlazak je potpuno bezbolan sa poreske perspektive. Međutim, svako ko poseduje nekretnine, udele u kompanijama ili veći investicioni portfolio trebalo bi da se blagovremeno konsultuje sa poreskim savetnikom kako bi na vreme iskoristio zakonske mogućnosti i minimizirao finansijski uticaj.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)