Pet izvora upoznatih sa diskusijama potvrdilo je sinoć da je cilj mere smanjenje cena goriva koje opterećuju republikance uoči kongresnih izbora, piše Politiko.
Pravni okvir za zabranu se još uvek razrađuje, a američki proizvođači goriva protive se odluci.
Upozoravaju da bi kratkoročna korist bila poništena naknadnim, još većim rastom cena. Ako se isporuke obustave, to će biti prvo ograničenje američkog izvoza energije otkako je Obamina administracija ukinula decenijsku zabranu izvoza sirove nafte 2015. godine.
Cene dizela dostigle su rekordne nivoe zbog rata protiv Irana, koji je Trampova administracija pokrenula u februaru, i zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije. To je podstaklo republikance iz poljoprivrednih država da pozovu na zabranu izvoza.
Prema podacima Američke agencije za industriju nafte (AAA), prosečna cena galona dizela u sredu je bila 6,52 dolara, što je 91 cent više nego pre mesec dana i 2,83 dolara više nego prošle godine.
Neki republikanski zakonodavci, lideri rafinerijske industrije, pa čak i neki vladini zvaničnici i dalje pokušavaju da ubede predsednika Donalda Trampa da je zabrana loša ideja. Veruju da bi mogla imati suprotan efekat i na kraju povećati cene benzina, mlaznog goriva i drugih derivata.
Ovo su izjavili izvori koji su tražili anonimnost zbog osetljivosti interne komunikacije u Beloj kući. Ipak, visoke cene energije stvaraju probleme republikanskim kandidatima pred izbore za manje od sedam nedelja.
Zato je Tramp sklon da objavi zabranu do kraja nedelje, a moguće negativne posledice smatra "problemom za decembar", rekao je jedan od rukovodilaca u naftnoj industriji koji je o tome razgovarao sa visokim zvaničnicima Bele kuće.
"Racionalne glasove u Beloj kući nadjačala je frakcija koju je zahvatila potpuna panika i uverenje da se nešto mora učiniti povodom cena goriva", rekao je izvor.
Portparol Bele kuće i Ministarstva energetike nisu direktno odgovorili na konkretna pitanja o planu. Jedan zvaničnik Bele kuće je rekao: "Ovo je još jedna lažna vest Politikoa".
Upozorenja o posledicama
Zabrana bi mogla da snizi cene dizela u nekim delovima Sjedinjenih Država na kraći rok, jer bi tankeri koji idu ka Evropi ili Aziji bili preusmereni na domaće tržište, povećavajući ponudu. Ali rafinerije bi na kraju usporile proizvodnju zbog gubitka izvoznih tržišta, što bi na kraju dovelo do rasta cena.
Ministar energetike Kris Rajt, ministar finansija Skot Besent i ministar unutrašnjih poslova Dag Burgum protivili su se ideji potpune zabrane, prema izvorima upoznatim sa internim diskusijama. „Besent je disciplinovan. Reći će šta misli, a zatim će sprovesti odluku“, rekao je jedan od izvora.
Portparoli ministarstava finansija i unutrašnjih poslova nisu odmah odgovorili na zahteve za komentar.
Prema rečima Trampovog savetnika za energetiku koji je želeo da ostane anoniman, sekretar Rajt je u utorak uveče pozvao izvršne direktore energetskih kompanija i rekao im da je uvođenje 90-dnevne zabrane verovatno u narednim danima.
Nekoliko rukovodilaca je odmah počelo da zove Belu kuću pokušavajući da spreči odluku. Savetnik je dodao da je "situacija veoma haotična i da se sve još može promeniti".
"To je užasna ideja", rekao je on.
Cena dizela dostigla rekordnih 6,52 dolara, dok se u Beloj kući vodi rasprava o zabrani izvoza
Drugi predstavnik industrije rekao je da bi odluka mogla da zavisi od toga ko je "poslednja osoba u sobi" sa Trampom kada se donese odluka.
Spoljni savetnik administracije rekao je da su poslednjih dana dobili "nalet paničnih upita" o alternativama zabrani.
Postoji zabrinutost da bi administracija mogla da nastavi da produžava zabranu i time stvori presedan za državnu intervenciju na energetskim tržištima, model koji bi demokrate kasnije mogle da koriste.
"Jasno je da unutar administracije postoji snažan otpor toj ideji", dodao je on.
Trampov ministar javno se protivi zabrani Ministar energetike Rajt javno se suprotstavio toj ideji na događaju u Njujorku u sredu.
"Sirov alat poput zabrane izvoza dizela svakako ne funkcioniše jer SAD izvoze ogromne količine. Mi smo najveći svetski izvoznik dizela, ali ista rafinerija koja proizvodi dizel takođe proizvodi benzin i mlazno gorivo. Ako ne možete da izvozite dizel i ponestane vam skladišnog prostora, moraćete da smanjite rafiniranje u SAD. To bi izvršilo pritisak na cene benzina i mlaznog goriva", rekao je Rajt.
Na drugom događaju, Rajt je nagovestio da opšta zabrana ipak neće biti uvedena.
"Verovatnije je da će biti sprovedena na dobrovoljnoj osnovi", rekao je na događaju koji je organizovao Heatmap.
"Nećemo prekinuti izvoz dizela iz SAD, ali da li je moguće da će doći do nekih prilagođavanja u protoku goriva iz američkih rafinerija? Da, mislim da ćemo to videti jer bi to moglo da zaustavi rast cena dizela.“
Ideja o zabrani se povremeno razmatra mesecima, ali ključni trenutak se dogodio prošlog vikenda kada ju je podržao republikanski senator Čak Grasli iz Ajove. Grasli, jedan od vodećih zagovornika poljoprivrede u Senatu, objavio je na platformi Iks da visoke cene dizela „uništavaju prihode poljoprivrednika".
Njegova poruka izazvala je brojne zahteve republikanaca iz poljoprivrednih regiona koji traže od administracije da smanji cenu dizela, uključujući i zabranu izvoza.
Globalne posledice
Takva mera bi bila uvedena u vreme kada su zemlje sveta postale zavisnije od američkog dizela. Rat koji su SAD i Izrael pokrenule protiv Irana u februaru oštetio je rafinerije na Bliskom istoku i smanjio proizvodnju nafte u regionu, dok Ukrajina napada ruske rafinerije u odbrani od invazije, piše Indeks.
"Zabrana izvoza dizela od strane SAD bi pogoršala već visoke tenzije na globalnom tržištu i dodatno podigla cene van SAD u kratkom roku", napisao je Dejvid Oksli, glavni ekonomista za klimu i robu u Capital Economics-u.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)