Postoje zvanične evidencije i procedure koje mogu da pomognu da se utvrdi da li imaju neisplaćena sredstva, ali je važno znati kome se treba obratiti i kakva dokumentacija je potrebna.
Novac na računu preminulog člana porodice
Jedna od situacija u kojoj novac može ostati nepreuzet jeste smrt vlasnika bankovnog računa, naročito kada članovi porodice ne znaju u kojim je sve bankama imao otvorene račune.
To mogu biti tekući računi, devizni računi ili štedni ulozi.
Prema objašnjenju NBS, banka ne mora automatski da zna da je njen klijent preminuo. O toj činjenici najčešće je obaveštavaju naslednici ili druga lica koja za to imaju osnov.
Stiže neradni dan, a ko bude radio dobija više od duple dnevnice - zakon je jasan, više detalja pročitajte OVDE.
Tokom ostavinskog postupka, podaci iz Jedinstvenog registra računa mogu pomoći da se utvrdi gde je preminula osoba imala otvorene račune. Kada se utvrdi da novac postoji, naslednik sa pravosnažnim rešenjem o nasleđivanju može da se obrati banci i zatraži raspolaganje sredstvima.
To znači da porodica ne bi trebalo da pretpostavi da je u ostavinu ušao samo novac za koji su svi članovi znali. Ako postoji sumnja da je preminuli imao račun u nekoj banci koji nije obuhvaćen postupkom, potrebno je proveriti kako se može dopuniti ostavinski postupak i ostvariti pravo na taj deo zaostavštine.
Kada građanin uplati više nego što duguje
Druga moguća situacija jeste preplata poreza ili druge javne obaveze.
Do preplate može doći kada građanin uplati veći iznos od propisanog, kada istu obavezu plati dva puta ili kada se nakon naknadnog obračuna utvrdi da je uplatio više nego što je trebalo.
U takvim slučajevima može postojati osnov za povraćaj novca ili njegovo preusmeravanje na drugu dospelu obavezu, u skladu sa pravilima koja važe za konkretnu vrstu poreza.
Građani koji žele da provere svoje poreske obaveze mogu koristiti portal ePorezi, preko kojeg fizička lica mogu da pristupe podacima o svojim poreskim obavezama uz odgovarajuću elektronsku prijavu.
Ipak, važno je napraviti razliku između pregleda poreskih obaveza i zahteva za povraćaj novca. Sama činjenica da građanin ima određeni iznos u pretplati ne znači da će mu novac automatski biti isplaćen bez provere i odgovarajućeg postupka.
Preminuo je član porodice, a ostao je kredit - ko mora da plaća rate pročitajte OVDE.
Zaboravljeni depoziti kod pružalaca usluga
Novac koji građani mogu da zaborave ne mora nužno da bude u banci ili kod države.
U pojedinim ugovornim odnosima građani unapred ostavljaju depozit ili plaćaju određeni iznos kao garanciju. U zavisnosti od vrste usluge i ugovorenih uslova, taj novac može biti vraćen nakon prestanka ugovora ili ispunjenja obaveza.
Zato bi građani koji su ranije koristili usluge za koje su ostavljali depozit trebalo da provere ugovor, potvrde o uplati i završni obračun sa pružaocem usluge.
U svakom slučaju, građani bi trebalo da sačuvaju potvrde o uplatama, ugovore i rešenja koja mogu da dokažu osnov potraživanja.
Da li novac može da propadne ako ga niko ne podigne? Odgovor zavisi od vrste novca i pravnog osnova po kojem se potražuje.
Nije isto kada je reč o sredstvima na bankovnom računu preminule osobe, poreskoj preplati ili depozitu koji je ostao nakon prestanka ugovora. Na svaki od ovih slučajeva mogu se primenjivati različita pravila, uključujući i pravila o zastarelosti potraživanja.
Zbog toga nije tačno da svaki nepreuzeti novac automatski pripada državi, ali nije tačno ni da se svaki iznos može potraživati neograničeno dugo.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)