Na imanju gde se nekada nalazio stari porodični mlin, u kom je Slobodanov deda još pre više decenija proizvodio električnu energiju i mleo žito za meštane iz Kupresa i Glamoča, danas odsedaju turisti iz Italije, Francuske, Velike Britanije i čitavog regiona.
Ipak, put do uspešnog porodičnog posla bio je izuzetno težak, objekat je 2015. godine potpuno izgoreo u požaru. Da bi obnovio uništeno imanje, Slobodan je otišao na rad u inostranstvo, u Nemačku i Slovačku, a zarađeni novac ulagao je tokom četiri godine mukotrpne rekonstrukcije. Značajnu ulogu u kreiranju modernog koncepta i samog imena imanja imao je njihov sin, koji je iskustvo u ugostiteljstvu i znanje stranih jezika doneo sa posla na prekookeanskim kruzerima, piše Buka.
Domaća trpeza i sirovine sa proverenim geografskim poreklom
Iako je poslovanje započelo spontano, bez fiksnog jelovnika i sa improvizovanom ponudom jela koja su se tog dana zatekla u kuhinji, gastronomski segment danas je postao zaštitni znak domaćinstva. Glavni nosilac ponude je supruga Slobodanka, čija su tradicionalna jela, poput domaće pite, cicvare, ljevuše i kolača, ključni razlog zbog kog se posetioci iznova vraćaju.
Vasići striktno insistiraju na kvalitetu i poreklu namirnica koje iznose pred goste. Kako Slobodan ističe, do pravog i čistog proizvoda danas se teško dolazi, pa se oslanja isključivo na stalne i proverene proizvođače: autentični sir nabavlja sa Kupresa, pršutu iz Hercegovine, dok za ostale domaće proizvode i pića bira saradnike čiji je kvalitet godinama nepromenjen.
Ekologija kao preduslov održivog turizma
Slobodan upozorava da se razvoj turističkog biznisa ne sme graditi na štetu prirode, jer je upravo netaknuta životna sredina osnovni resurs koji privlači posetioce. Sve izraženije suše, opadanje nivoa vode, seča šuma i planovi za izgradnju hidroelektrana na reci Plivi predstavljaju direktnu opasnost za opstanak ovog kraja. Njegov stav je da reke i pitka voda moraju ostati zaštićeni od teških mašina i prekomerne eksploatacije.
Uz to, Vasić napominje da održivi razvoj seoskog turizma zahteva znatno veći angažman lokalne samouprave. Smatra da korist od poseta imaju svi u lancu potrošnje, zbog čega opština mora da obezbedi bolju infrastrukturu, uređenje prostora, šetališta i jasno označene pešačke staze kako bi se gosti duže zadržavali u ovom kraju.
Gost mora da se oseća kao kod kuće
Za razliku od klasičnog ugostiteljstva, formula uspeha u Pljevi temelji se na poštenju, tačnom računu i domaćinskom pristupu. Slobodan ističe da na imanju nema "gazdovanja“, već se posao vodi radom i uvažavanjem svakog gosta. Glavno merilo poslovnog uspeha za njega ne predstavljaju brojke, profit ili rekordi posećenosti, već poverenje i odluka gostiju da se ponovo vrate na isto mesto.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)