Dok se mnogi delovi Evrope suočavaju sa visokim troškovima grejanja tokom zime, nordijske zemlje pokazuju koliko različiti sistemi mogu da budu efikasni u održavanju toplote u domovima. Island koristi geotermalnu energiju iz podzemnih izvora, Norveška se oslanja na električnu energiju i toplotne pumpe, dok Švedska i Danska veliki deo potreba pokrivaju daljinskim grejanjem, piše Blic.

Zajedničko za ove zemlje jeste to što se ne oslanjaju samo na snažne uređaje za zagrevanje prostora, već veliku pažnju posvećuju izolaciji objekata i smanjenju gubitaka toplote. Upravo ta kombinacija omogućava da domovi ostanu topli i tokom veoma hladnih zimskih dana.

Dobra izolacija je prvi korak do toplog doma

Prema preporukama Međunarodne agencije za energiju (IEA), toplotne pumpe najbolje funkcionišu u dobro izolovanim objektima, gde se toplota ravnomerno raspoređuje i ne gubi brzo kroz zidove, krovove i prozore.

To znači da ni najmoderniji sistem grejanja ne može u potpunosti da nadoknadi lošu izolaciju. Ako toplota stalno izlazi iz prostorije, uređaj mora da radi intenzivnije, što povećava potrošnju energije.

Zbog toga nordijski pristup podrazumeva kombinaciju kvalitetne stolarije, izolovanih zidova i krovova, zaptivanja otvora i odgovarajućeg sistema grejanja.

Koliko takav pristup može da doprinese uštedi pokazuje i podatak norveškog zavoda za statistiku. Prosečna potrošnja energije po domaćinstvu u Norveškoj smanjena je za 13,4 odsto između 2012. i 2022. godine, sa 20.230 na 17.518 kilovat-sati godišnje.

Norveška koristi struju, toplotne pumpe i drva

U Norveškoj električna energija ima centralnu ulogu u zagrevanju domaćinstava. Veliki broj kuća koristi električne radijatore, dok su veoma rasprostranjene i toplotne pumpe koje preuzimaju energiju iz spoljašnjeg vazduha.

Zanimljivo je da ove pumpe mogu da rade i kada su spoljašnje temperature ispod nule. Ipak, njihov učinak zavisi od modela i vremenskih uslova, zbog čega se u hladnijim periodima koriste i peći na drva kao dodatni izvor toplote.

Prema podacima norveške uprave za vodne resurse i energiju, toplotne pumpe su tokom 2021. godine proizvele 18,8 TWh toplote, uz potrošnju od 8,1 TWh električne energije.

Norveška koristi i sisteme daljinskog grejanja, posebno u urbanim sredinama, dok drvo ostaje važan energent u pojedinim domaćinstvima.

Grejanje

Švedska i Danska zagrevaju čitava naselja toplovodima

Za razliku od sistema u kojem svaka kuća ima sopstveni izvor grejanja, Švedska i Danska veliki deo toplote obezbeđuju kroz daljinske sisteme.

Princip je jednostavan: voda se zagreva u centralnim postrojenjima, a zatim se cevima doprema do stanova i kuća. Na taj način čitava naselja mogu da dobijaju toplotu iz zajedničkog izvora.

Posebno je zanimljivo što se u proizvodnji toplote koriste različiti izvori energije, među kojima su biomasa, industrijska otpadna toplota, energija iz prerade otpada i velike toplotne pumpe.

Prema podacima Evropske komisije, daljinsko grejanje ima veoma važnu ulogu u pokrivanju potreba domaćinstava za toplotom u ovim zemljama.

Ovakav sistem omogućava da se toplota koja bi inače ostala neiskorišćena upotrebi za zagrevanje stambenih objekata.

Finska koristi toplotu iz tla, a Island energiju iz podzemlja

Posebno zanimljiva rešenja dolaze sa Islanda i iz Finske, gde se koriste prirodni izvori toplote.

Finska kombinuje daljinsko grejanje, električnu energiju i toplotne pumpe. Deo domaćinstava koristi pumpe koje energiju preuzimaju iz tla, gde su temperaturne promene tokom godine manje izražene nego na površini.

Takav sistem omogućava stabilniji izvor toplote, ali njegova ugradnja zahteva odgovarajuće zemljište i početno ulaganje.

Island, sa druge strane, ima izuzetne prirodne uslove za korišćenje geotermalne energije. Zbog svoje vulkanske aktivnosti, ova ostrvska država raspolaže velikim podzemnim izvorima toplote.

Voda zagrejana u dubini zemlje koristi se za snabdevanje toplovodnih sistema, kojima se greju domaćinstva i čitava naselja. U područjima bez odgovarajuće geotermalne infrastrukture važnu ulogu ima električna energija.

Geotermalno grejanje zato predstavlja jedno od najprepoznatljivijih energetskih rešenja na Islandu.

Šta se iz nordijskog sistema grejanja može primeniti i kod nas?

Iako Srbija nema iste prirodne uslove i infrastrukturu kao nordijske zemlje, pojedina rešenja mogu biti korisna i za domaćinstva u našoj zemlji.

Pre svega, kvalitetna izolacija zidova, krova i podova, kao i zamena dotrajale stolarije, mogu značajno smanjiti gubitke toplote.

Toplotne pumpe takođe mogu biti opcija za objekte koji imaju odgovarajuće uslove za njihovu ugradnju. Ipak, izbor sistema zavisi od površine kuće, izolacije, postojećih instalacija i lokalnih klimatskih uslova.

Iskustvo nordijskih zemalja pokazuje da efikasno grejanje ne zavisi samo od energenta ili uređaja, već od čitavog sistema: načina proizvodnje toplote, njene distribucije i sposobnosti objekta da je zadrži.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

ekspo

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.