Umesto da se oslanja isključivo na čuvene zalaske sunca, bele kuće i luksuzni smeštaj, ostrvo sada pokušava da izgradi imidž destinacije koja ima šta da ponudi tokom cele godine.

Ovaj potez dolazi nakon što su lokalni hotelijeri tokom prethodne dve godine primetili pad popunjenosti smeštajnih kapaciteta.

"Nakon pandemije koronavirusa na našem ostrvu zabeležena je izuzetno intenzivna turistička aktivnost, ali smo zbog nekoliko događaja na koje nismo mogli da utičemo, među kojima su seizmička aktivnost na susednim ostrvima, a kasnije i rat u Zalivu, doživeli pad turizma", rekao je za Euronews vlasnik hotela Tomas Janis.

Kako je naveo, u njegovom slučaju broj gostiju smanjen je za oko 30 do 40 odsto.

Najveći pad zabeležen je među turistima iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Posebno su važni američki gosti, koji u destinacijama koje posećuju uglavnom troše više novca i zbog toga predstavljaju veoma poželjnu grupu za turističke radnike.

Oni svoje turističke aranžmane rezervišu već početkom godine, pa su njihova putovanja bila pogođena periodom seizmičkih aktivnosti tokom 2025. godine, kao i početkom rata sa Iranom ove godine.

Iako je Grčka geografski bila daleko od ratnih operacija, to nije bilo dovoljno da otkloni zabrinutost prosečnog američkog turiste koji planira odmor.

Ipak, situacija se popravila nakon letnje sezone, kaže gradonačelnik Tira Nikos Zorzos.

"Turistička sezona na Santoriniju počela je ove godine uz određenu neizvesnost, ali se situacija kasnije stabilizovala. Septembar i oktobar su veoma dobri turistički meseci i privlače posetioce koji imaju posebno interesovanje za ostrvo", rekao je on.

Vino, gastronomija i kultura kao novi aduti Santorinija

Santorini više ne želi da bude prepoznat samo kao letnja destinacija na kojoj se posmatra zalazak sunca. Cilj je da turistima predstavi i svoju gastronomiju, vinsku tradiciju, kulturno nasleđe i verske znamenitosti.

Upravo zbog toga najavljena je nova digitalna kampanja koja će obuhvatiti 32 kratka video-snimka. Njihov cilj je da međunarodnoj publici predstave drugačiju stranu ostrva i iskustva koja često ostaju u senci njegovih čuvenih pejzaža i luksuznih hotela.

Poseban akcenat biće na vinu, čija je proizvodnja tesno povezana sa vulkanskim zemljištem i specifičnom klimom Santorinija, kao i na lokalnoj gastronomiji i kulturnim znamenitostima.

Ostrvo žele da približe turistima iz SAD, Velike Britanije, Nemačke, Francuske, Italije, Španije, Austrije, Holandije, Poljske, Belgije i Rumunije. To su evropske zemlje iz kojih dolazi najveći broj posetilaca.

Među gostima su i turisti iz Australije, Kine, Južne Koreje i Japana, odakle se često organizuju grupna putovanja.

Tokom jula posebno je bio izražen dolazak turista iz Italije. Saobraćaj između te zemlje i Santorinija dostigao je 93.315 putnika, čime je Italija zauzela prvo mesto među stranim tržištima.

Na drugom mestu bila je Velika Britanija sa 59.362 putnika, a slede Francuska sa 35.158 i Nemačka sa 17.746 putnika. Značajan broj dolazaka zabeležen je i iz Španije, 14.443, Austrije, 11.211, i Rumunije, 10.594 putnika.

Vlasnik hotela Tomas Janis smatra i da Santorini više nije toliko skupa destinacija koliko se često predstavlja.

"Santorini je za svaki budžet. Može da ponudi različite mogućnosti, od veoma jeftinih soba do izuzetno skupog smeštaja", rekao je on, ukazujući na to da van glavne turističke sezone postoje brojne povoljne ponude.

Ipak, na popunjenost hotela ne utiču samo međunarodne okolnosti. Jedan od problema je i stalna izgradnja novih hotelskih objekata, zbog čega broj raspoloživih kreveta raste.

"Povećanje broja kreveta stvara problem kada je reč o popunjenosti smeštajnih kapaciteta", upozorio je gradonačelnik Zorzos, pozivajući grčku vladu da preduzme mere protiv nekontrolisane gradnje na ostrvu.

Krstarenja donose milione turista, ali i probleme

Santorini godišnje poseti oko 3,5 miliona ljudi, uključujući i turiste koji dolaze kruzerima, navodi gradonačelnik Tira.

Međutim, lokalne vlasti upozoravaju da ove brojke ne prikazuju u potpunosti stvarno stanje. Zbog aerodroma i direktnih letova iz evropskih gradova, deo putnika koji stižu na Santorini zapravo nastavlja putovanje ka susednim ostrvima, koristeći ga samo kao ulaznu i izlaznu tačku iz zemlje.

Krstarenja su posebno važan deo turističke ponude, ali za lokalno stanovništvo predstavljaju i veliki izazov.

Iako povećavaju broj posetilaca, putnici sa kruzera često ne ostaju preko noći, pa samim tim manje novca ostavljaju u lokalnim hotelima, restoranima i prodavnicama. Njihov dolazak istovremeno stvara velike gužve u uskim ulicama, koje tokom špica sezone postaju gotovo neprohodne.

Gradske vlasti su zato još pre desetak godina, na osnovu studije sprovedene sa Univerzitetom Egeja, uvele ograničenja broja putnika sa kruzera koji mogu da se iskrcaju na ostrvo tokom jednog dana.

"Regulisali smo kruzing turizam. Odredili smo maksimalan broj posetilaca koji mogu svakodnevno da dođu na Santorini. Zbog toga više nema gužvi na različitim delovima ostrva kao ranije i kretanje je znatno lakše", objasnio je gradonačelnik.

Trenutno je dozvoljeno iskrcavanje najviše 8.000 turista dnevno sa kruzera.

Ipak, procenjuje se da oko polovine ukupnog broja godišnjih posetilaca Santorinija dolazi upravo brodovima za krstarenje. Lokalno stanovništvo smatra da takvi gosti često ne doprinose dovoljno lokalnoj ekonomiji, jer ne noće na ostrvu i uglavnom ne posećuju prodavnice.

Poslednjih godina pojavio se čak i trend da pojedini putnici uopšte ne silaze sa broda, već čuveni zalazak sunca iznad kaldere posmatraju direktno sa palube.

Gradonačelnik priznaje da turisti koji borave u hotelima i drugim smeštajnim objektima troše više novca od onih koji se na ostrvu zadržavaju samo nekoliko sati.

Jesenji biznis

Koliko turisti plaćaju za iskrcavanje sa kruzera?

Kako bi se dodatno regulisao kruzing turizam, od prošle godine primenjuje se i povećana taksa za putnike sa kruzera. Ona se naplaćuje po osobi prilikom iskrcavanja, a iznos zavisi od perioda godine.

Tokom glavne letnje sezone, od 1. juna do 30. septembra, taksa iznosi 20 evra po putniku.

U aprilu, maju i oktobru iznosi 12 evra, dok je tokom zimskog perioda, od 1. novembra do 31. marta, smanjena na četiri evra.

Međutim, samo trećina prikupljenog novca odlazi u budžet lokalne samouprave, dok se preostali deo raspodeljuje između ministarstava turizma i pomorstva.

Santorini tako pokušava da pronađe ravnotežu između velikog broja turista, očuvanja lokalnog života i produžavanja turističke sezone. Umesto oslanjanja samo na letnje gužve i jednodnevne posete kruzera, cilj je da ostrvo postane destinacija koju će putnici birati i zbog vina, hrane, kulture i autentičnih iskustava tokom čitave godine.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Ekspo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.