Najdomaćin danas u Obrenovcu – Ministarka otkrila poljoprivrednicima kakve će biti nagrade

Stanko Stamenković | 13:28 | 10.03.24 NAJ Domaćin 2024

Karavan je krenuo,

Foto: BalkansCat / Shutterstock.com

Poljoprivredni karavan „Najdomaćin 2024“ danas je stigao u Obrenovac, a ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković objasnila je kakve su nagrade ove godine.

Ministarka je pozvala Obrenovčane na otvoren razgovor i izrazila nadu da će neko od njih poneti titulu Najdomaćin za 2024. godinu.

Ona je na licu mesta objasnila i kakav je nagradni fond.

– Sigurna sam da među vama ima mnogo onih koji mogu da ponesu titulu „Najdomaćin“. Tu smo da pomognemo, nagradni fond je ogroman a pored novčanih nagrada imamo i robne, koje vam neće možda rešiti sve, ali je pomoć u đubrivu, na primer, kao simbolika da radite pravu stvar i da to neko vidi“ – rekla je ministarka okupljenih poljoprivrednicima.

– Molim vas da potpuno budete otvoreni u razgovoru sa mnom, u vezi plasmana, ili ukoliko mislite da nismo pokrili dovoljno neku poljoprivrednu proizvodnju. Ako smo negde u papirima prevideli nešto, tu smo danas da uz pomoć lokalne samouprave zajednički tražimo rešenja – istakla je Tanasković.

Karavan je u ovom kraju počeo jutros u delu grada Vašarište u Obrenovcu.

Prisutnima se se obratila ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković, a pored nje bio je prisutan i predsednik gradske opštine Miloš Stanojević.

Zašto Obrenovac? Kakva poljoprivreda krasi ovaj region?

Kada iz Beograda krenete uz reku Savu, kuda je nekada davno išao stari rimski put, na 27-om kilometru jugozapadno od centra Beograda stižete do Obrenovca, gradića koji je davne 1957. uključen u zajednicu beogradskih opština. Ime je dobio po srpskom knezu Milošu Obrenoviću, koji ga je oslobodio od Turaka, a do te promene nosio je turski naziv Palež.

Ali, to su neka davna vremena, a Obrenovac je danas grad sa značajnim poljoprivrednim potencijalima. Beogradski atar je inače drugi po veličini u zemlji, odmah iza vojvođanskog, a dobar deo poljoprivrednog zemljišta pripada Obrenovcu, 40.995 ha.

Najveću površinu korišćenog poljoprivrednog zemljišta zauzima Obrenovac koji ima 29 mesnih zajednica od kojih je većina u seoskim područjima. Najveći deo tla je izrazito ravničarski, dok su pojedini delovi brežuljkasti i blago brdoviti, prema zapadnim padinama Avale i Parćanskog visa na istoku i jugoistoku, i ka Pocerju na zapadu. U Obrenovcu se ukrštaju važni putevi, koji od Beograda vode na zapad ka Šapcu, Loznici i zatim Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, odnosno ka Valjevu i Ibarskoj magistrali.

Vodotokovi, plodna zemlja i povoljna klima

Smešten u živopisnoj dolini oko ušća Kolubare u Savu, Obrenovac ima značajne poljoprivredne potencijale zbog svoje plodne zemlje, povoljne klime i vodotokova. Prema dostupnim podacima u 12 sela ušešće aktivnog poljoprivrednog stanovništva u ukupnom aktivnom stanovništvu je iznad proseka (42,9%) za seoska naselja, a u 7 seoskih naselja ovo učešće ide i iznad 50%.

Poljoprivreda predstavlja važnu privrednu granu Obrenovca i pruža mogućnosti za razvoj lokalne ekonomije. Ova oblast je pogodna za različite vrste poljoprivredne proizvodnje.

Neki od ključnih poljoprivrednih proizvoda u Obrenovcu dolaze iz različitih grana poljoprivrede.

Ratarstvo: Proizvodnja kukuruza, pšenice, suncokreta i soje.

Voćarstvo: Gajenje voća kao što su šljive, jabuke, kruške, višnje i maline.

Povrtarstvo: Proizvodnja povrća poput paradajza, paprike, krastavaca i šargarepe.

Stočarstvo: Gajenje stoke za proizvodnju mleka, mesa i drugih proizvoda životinjskog porekla.

Osim tradicionalnih grana poljoprivrede, u Obrenovcu se mogu razviti i nove oblasti kao što su organska proizvodnja, agroturizam i prerada poljoprivrednih proizvoda.

Posle poplava se krenulo iz početka

Treba se podsetiti da su u razarajućim poplavama koje su 2014. godine pogodile Obrenovac osim izgubljenih ljudskih života, srušenih kuća, puteva i mostova, poplave nanele veliku štetu i poljoprivredi, zemljištu, usevima i stoci. Procenjuje se da je bilo potopljeno oko 90% Obrenovca, a da je uništeno 350 tona stočnog fonda.

Ovo je bio prelomni period i za mnoga poljoprivredna domaćinstva i domaćine koji su 2014. godine sve izgubili i morali da krenu iz početka. Da ih vera u razvoj poljoprivrede nije napustila svedoče i podaci po kojima su i mladi shvatili veliki potencijal za poljoprivrednu proizvodnju, pa sve više njih donosi odluku da ostanu u seoskim sredinama i nastave poljoprivrednu proizvodnju. Prepoznali su i nastojanja države da kroz institucije pomogne i podstakne modernizaciju poljoprivredne proizvodnje kroz obuke, subvencije i druge programe podrške.

Počele prijave za „Najdomaćina 2024“

Najbolji poljoprivrednik Srbije biraće se i ove godine. Prijave za „Najdomaćina 2024“ počele su 1. marta, a trajaće sve do 30. septembra 2024.

Ukupan ovogodišnji nagradni fond iznosiće više od 7.000.000 dinara, od čega će deo biti robne nagrade za najbolje domaćine regiona. Poljoprivredni karavan će ove godine obići više od 10 gradova širom Srbije.

Prijavljeni će se rangirati u 5 kategorija: ratarstvo, stočarstvo, povrtarstvo, voćarstvo i organska proizvodnja, a Najbolji domaćin Srbije će biti nagrađen sa čak 2.000.000 dinara za dalja ulaganja, dok će po dvoje najboljih u svakoj od kategorija osvojiti svaki po pola miliona dinara.Ukupno 11 vrednih novčanih nagrada.

Učesnike očekuje 11 nagrada i brojne robne nagrade koje će domaćini dobiti na karavanima. Te robne nagrade biće u vidu semena, đubriva, i ostalih repromaterijala za setvu i obradu zemljišta.

Pored vaših prijava relevantan žiri će koristiti i jasno definisane kriterijume da izdvoji najbolja poljoprivredna gazdinstava u Srbiji, od kojih će nakon toga izdvojiti top liste.

Projekat se organizuje uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Privredne komore Srbije.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.