ZA I PROTIV MORATORIJUMA NA OTPLATU KREDITA Tokom pandemije je imalo smisla – ova inflacija zahteva drugačiji pristup i štednju
Tokom pandemije koronavirusa, Narodna banka Srbije je reagovala tako što je uvela moratorijum na otplatu kredita, kako bi građani imali dovoljno novca za troškove života. Sada, inflacija izaziva sve veće posledice što u Srbiji, što u celom svetu, pa se postavlja logično pitanje – da li je vreme za novi moratorijum?
To je, gostujući na jednoj televiziji, izjavio Veroljub Dugalić, profesor Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu i bivši predsednik Udruženja banaka Srbije. On je naveo da moratorijum za isplatu kredita nije isključen, i napomenuo da bi to, ipak, bilo samo privremeno rešenje.
– Pravi lek je da dođe do normalizacije u snabdevanju strujom, naftom i gasom – naglasio je Dugalić.
Naravno, Narodna banka je ta koja će dati poslednju reč po pitanju moratorijuma, ali, prema rečima Vladimira Vasića, generalnog sekretara Udružemnja banaka Srbije, moratorijum ima smisla ako postoji potreba da građanima ostane dovoljno novca za kupovinu. Međutim, sada je situacija, za razliku od perioda pandemije, drugačija, i zahteva i drugačiji pristup problemu.
– Treba imati na umu da je 50 odsto kredita u Srbiji gotovinski, a to znači povećanje od 100, ili 200 dinara na mesečnom nivou u trenutnoj situaciji, što nije preveliki teret – kaže Vasić za Bizportal.
On napominje da je sada ideja u tome da se zaustavi tražnja za novcem, a ne da se poveća. Poruka za zauzdavanje inflacije, dakle, glasi – treba više da štedimo, ne da trošimo.
– Takva politika daje rezultate, recimo, u Americi je inflacija sada pala sa 7,7 na 6,3 odsto. Ovim tempom, ide se ka tome da se inflacija u toku sledeće godine smanji za pet do sedam odsto, do drugog ili trećeg kvartala – objašnjava Vasić i napoinje da bi u 2024. godine ona trebalo do bude 3 odsto, sa eventualnom razlikom od plus, minus 1,5 odsto. Što bi, na kraju, bilo u okvirima procenjene inflacije Narodne banke Srbije, to jest, u granicama normale.
Vasić podseća i da je stepen nenaplativih kredita na samo 2,6 odsto, što je praktično istorijski minimum.
Podsetimo, Narodna banka je u decembru 2020. godine, kako bi olakšala posledice pandemije, uvela olakšice koje su se odnosile na reprogram i refinansiranje kredita, uz odobravanje grejs-perioda od šest meseci i odgovarajućeg produženja roka otplate.
Takođe, početkom ovog oktobra, Narodna banka je već usvojila propise za jedan moratorijum – u pitanju je pomoć poljoprivrednicima, koji im omogućava pauze u otplati kredita u trajanju do 12 meseci.