ONI KOJI IMAJU KREDITE U EVRIMA SA ZEBNJOM IŠČEKUJU ČETVRTAK Ko je najviše pogođen i kako će promena kamatnih stopa uticati na visinu rate
Poslednjih dana sve češće se čuju informacije da će Evropska centralna banka na sastanku u četvrtak doneti odluku o povećanju referentne kamatne stope za više od najavljenih 50 baznih poena (0,5 odsto), što je posebno zabrinulo naše građane koji imaju kreditna zaduženja u evrima.
Kamatne stope povećavaju se zbog sve većih inflatornih pritisaka i za sada to je jedini poznat ekonomski lek kako bi se obustavila tražnja za novcem i predupredili negativni efekti.
Kako za naš portal objašnjava Vladimir Vasić, sekretar Udruženja banka Srbije, s obzirom na celokupna ekonomska kretanja poslednjih godina – pandemija koronavirusa, kriza u Ukrajini, štampanje novčanica i podela novca građanima da bi se predupredili negativni efetki na privredu zbog zatvaranja, uslovili su porast inflacije, a sada Evropska centralna banka pokušava da intervencijom na tržištu smanji veliku potrebu za novcem. Međutim, i tu postoje ograničenja.
– Iako još uvek nemamo tačnu informaciju koliko će biti povećana referentna kamatna stopa, ne treba očekivati neko naglo i skokovito povećanje. Cela ova situacija je potpuno očekivana, a Evropska unija ipak ima i to ograničenje da mora da vodi računa i o svojoj privredi. Naglo povećanje kamatne stope uslovilo bi rast evra, kao što je nedavno bio slučaj sa dolarom, a time bi privreda zapala u problem jer ne bi bila konkurentna da izvozi proizvedenu robu – kaže Vasić u razgovoru za Bizportal.
Šta mogu da očekuju građani
Građani koji imaju kredite u evrima vezani su za referentne kamatne stope Evropske centralne banke. Odluka ove institucije o povećanju kamata, može uticati na taj način što raste mesečna rata za otplatu kredita.
– Mi svo zavisni od ove kamatne stope u zavisnosti od toga koliko smo dužni u evrima. Kod nas je struktura kredita u evropskoj valuti takva da dve trećine otpada na kredite sa varijabilnom kamatnom stopom (krediti na koje najviše utiče promena referentne kamatne stope), a ostatak su krediti sa fiksnom maržom banke i mešoviti krediti vezani za EURIBOR. EURIBOR je dnevna referentna kamatna stopa po kojoj evropske banke jedna drugoj pozajmljuju novac. U proteklih sedam, osam godina ona je bila negativna, a zbog ekonomske situacije sva je prilika da će biti pozitivna kako bi se predupredili negativni efekti inflacije – objašnjava Vasić i dodaje da u tom slučaju može doći od povećanja otplate rate kredita.
– Prosečno zaduženje kod nas iznosi oko 32.000 evra. Prilikom uzimanja kredita, građani sa bankom dogovaraju usklađivanje referentne kamatne stope sa EURIBOROM na 3 ili 6 meseci. Ukoliko dođe do korekcije kamate, banka je dužna da obavesti svog klijenta o promeni visine rate koja se otplaćuje. Nakon što istekne taj period, ukoliko bude bilo promena, banka ponovo obaveštava klijenta da je došlo do korekcije kamatnih stopa i promene visine rate – pojašnjava proceduru Vasić.
Ko je ugrožen
Naš sagovornik navodi da će promene referentnih kamatnih stopa najviše osetiti građani koji su nedavno podigli kredit u evrima.
– Oni koji su kredit uzeli početkom ove godine mogu pretrpeti najviše promena zbog odluke Evropske centralne banke. Problem je što kod kredita koji nisu dugo u otplati ostaje velika glavnica, pa kamatna stopa utiče na veću količinu novca. Oni koji imaju kredite poslednjih 5 do 10 godina, ne bi trebalo da imaju velikih problema. Dobar deo glavnice tu je otplaćen pa promena kamatne stope može uticati da se visina rate promeni za nekoliko evra. Međutim, sve to zavisi i od ostalih uslova koji su građani dogovorili sa bankom, tako da će svako pojedinačno imati neki nivo povećanja rate – objašnjava Vasić.
Sekretar Udruženja banaka Srbije podvlači da zbog očuvanja privredne aktivnosti ne treba očekivati naglo i skokovito povećanje kamatnih stopa jer dugotrajno bi ta odluka uticala na pojavu stagflacije, najgore ekonomske situacije kada istovremeno postoji inflacija i negativan privredni rast.