Pravilo je jasnije nego što se na prvi pogled čini: za redovnu starosnu penziju potrebno je najmanje 60 meseci priznatog osiguranja, odnosno pet godina.
Međutim, ovih pet godina je samo uslov za ulazak - to ne znači da će penzija automatski biti visoka.
Nemački penzijski sistem ne gleda samo na mesece u kojima je osoba bila klasično zaposlena.
Pod određenim uslovima mogu se računati i drugi priznati periodi, a u nekim slučajevima su mogući i dobrovoljni doprinosi.
Kako piše Fokus, da bi se ostvarilo pravo na redovnu zakonsku starosnu penziju u Nemačkoj, potrebno je završiti takozvani opšti period čekanja od pet godina, odnosno 60 meseci. To ne znači nužno da osoba mora biti zaposlena kod poslodavca punih pet godina i plaćati doprinose tokom tog vremena.
Nemački sistem priznaje različite periode osiguranja. Pod određenim uslovima, među njih se mogu uračunati i periodi odgajanja ili brige o deci.
Šta ako nedostaje nekoliko meseci?
Drugim rečima, prilikom provere da li osoba ispunjava minimalni uslov, ne uzimaju se u obzir samo klasične godine zaposlenja, već svi periodi koji se mogu priznati prema pravilima nemačkog penzijskog osiguranja. U određenim situacijama postoji mogućnost plaćanja dobrovoljnih doprinosa.
Prema informacijama nemačkog penzijskog osiguranja, takve isplate mogu pomoći nekim osiguranicima da dostignu potrebnih 60 meseci osiguranja.Ovo može biti posebno važno za ljude kojima nedostaje određeni broj meseci do minimalnog perioda.
Međutim, samo ispunjavanje uslova od 60 meseci nije dovoljno. Takođe je potrebno da dostignete zakonsku starosnu granicu za penzionisanje.
Za ljude rođene 1964. godine ili kasnije, trenutna starost je 67 godina. Ovo je jedan od najvažnijih detalja.
Činjenica da je osoba akumulirala potrebnih 60 meseci znači da može da ispuni minimalni uslov za pravo na redovnu zakonsku penziju za starost. To ne znači da će njihova mesečna penzija biti visoka.
Iznos penzije zavisi, između ostalog, od toga koliko dugo osoba uplaćuje doprinose i od kojih prihoda je uplaćivala doprinose. Zato postoji velika razlika između nekoga ko je osiguran samo najmanje pet godina u nemačkom sistemu i nekoga ko je radio i uplaćivao doprinose decenijama.
Godine osiguranja iz drugih zemalja takođe se mogu priznati Pet godina je stoga minimalni prag za pravo na penziju, a ne garancija određenog iznosa penzije.
Za ljude koji su živeli i radili u više zemalja tokom svog radnog veka, postoji još jedna važna opcija. Pod određenim uslovima, mogu se uzeti u obzir i periodi osiguranja završeni u drugim zemljama. Ovo je posebno važno za osobe koje su deo svog radnog veka provele u Nemačkoj, a deo u drugoj zemlji.
Prilikom utvrđivanja prava, pravila koja regulišu priznavanje perioda osiguranja između zemalja mogu biti relevantna. Ako osoba nije akumulirala dovoljno priznatih perioda osiguranja tokom svog života, ne može primati redovnu zakonsku penziju za starost samo po ovom osnovu.
Međutim, to ne znači nužno da će ostati bez ikakve finansijske podrške u starosti. Nemački sistem predviđa mogućnost osnovnog socijalnog osiguranja u starosti za osobe koje, pod propisanim uslovima, nemaju dovoljno sopstvenih prihoda i imovine za pokrivanje osnovnih troškova života. Važno je napomenuti da se ne radi o dopunskoj penziji, već o socijalnoj pomoći.
Osnovno socijalno osiguranje nije rezervisano samo za osobe koje uopšte nemaju pravo na penziju. Pod određenim uslovima, može se isplatiti i osobi koja već prima nisku zakonsku penziju, ali čiji ukupni prihodi nisu dovoljni za pokrivanje osnovnih troškova života.
Prilikom odlučivanja o pravu na takvu pomoć i njenom iznosu, uzimaju se u obzir prihodi i imovina osobe i, u određenim okolnostima, prihodi i imovina njenog partnera.
Za 2026. godinu, osnovni mesečni zahtev za samohranu osobu je 563 evra. U ovom slučaju, troškovi stanovanja i grejanja koji ispunjavaju uslove mogu se razmatrati odvojeno, u zavisnosti od konkretnog slučaja.
Stoga je 60 meseci osiguranja, odnosno pet godina, osnovni minimalni uslov za redovnu zakonsku penziju za starost u Nemačkoj, pored ispunjavanja propisane starosne granice za penzionisanje. Ovih pet godina ne moraju nužno da uključuju samo klasične mesece rada.
U određenim slučajevima, periodi odgajanja dece, nege, dobrovoljnih doprinosa ili osiguranja završenog u drugim zemljama mogu biti važni. Istovremeno, pet godina osiguranja treba posmatrati samo kao prag za sticanje prava, a ne kao recept za visoku penziju. Konačan iznos će zavisiti od ukupnog trajanja osiguranja i uplaćenih doprinosa.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)