Prema izveštaju koji je izradila radna grupa predvođena ekonomistom i profesorom Žoržom Bravom, kada se zajedno posmatraju opšti sistem socijalnog osiguranja i "Caixa Geral de Aposentações", institucija zadužena za penzije državnih službenika, stvarni deficit sistema u 2025. godini iznosio je gotovo 1,94 milijarde evra.
Autori izveštaja "Reforming Pensions in Portugal: For a Sustainable and Fair System - A Contract Between Generations" upozoravaju da zvanični podaci, koji pokazuju suficit kada se pojedini delovi sistema posmatraju odvojeno, ne daju potpunu sliku održivosti portugalskog penzionog sistema.
Analiza navodi da su na prividni suficit uticali, između ostalog, postepeni prelazak osiguranika "Caixa Geral de Aposentações" u opšti sistem, kao i povećana imigracija, koja je povećala broj ljudi koji uplaćuju doprinose.
Posebno upozorenje odnosi se na stopu zamene zarade, odnosno procenat poslednje plate koji pokriva prva penzija. Ona trenutno iznosi oko 68 odsto, ali se prema procenama očekuje da će između 2045. i 2065. godine pasti za još 10 do 12 procentnih poena.
"Želim da ostavimo bolje uslove zaštite budućim generacijama", rekao je Žorž Bravo, koji je predvodio radnu grupu.
Stručnjaci za lične finansije zato upozoravaju građane da ne čekaju da država pronađe konačno rešenje, već da razmišljaju o dodatnoj štednji i investiranju za starost.
Bárbara Baroso, stručnjakinja za lične finansije i osnivačica platforme MoneyLab, ocenila je kao "izuzetno pozitivno" to što se pitanje budućnosti penzija nalazi u centru pažnje, iako se ne slaže sa svim predlozima iz izveštaja.
"Mislim da je dobro što ovu temu stavljamo u prvi plan, jer je održivost naših prihoda u penziji, odnosno penzija, stvaran problem i problem koji moramo da rešimo pre nego što bude prekasno", rekla je Baroso.
Žoze Santjago Gavino, stručnjak za lične finansije u kompaniji Sixty Degrees, ukazao je da neki od predloga iz portugalskog izveštaja već postoje u drugim zemljama.
"Mislim da je namera bila da se potraže primeri iz drugih zemalja i predlože oni za koje su smatrali da imaju najviše smisla", objasnio je Gavino.
Jedan od predloga je program pod nazivom "Zrno po zrno" - reč je o štednom računu koji bi se automatski otvarao za svu decu koja žive u Portugalu.
Na račun bi država uplaćivala simboličan mesečni iznos, dok bi rođaci mogli da ga dopunjuju štednjom, novčanim poklonima ili dečjim dodatkom. Novac bi mogao da se koristi tek kada osoba dostigne starosnu granicu za penzionisanje, mada bi mogao da bude ponuđen kao zalog, na primer za studentski kredit.
"Očigledno je da što ranije počnete da štedite, to je bolje, jer vreme tada radi u našu korist", rekla je Baroso.
Ona je, međutim, dodala da pojedini osnovni elementi ovog predloga još moraju da budu razjašnjeni i da on ne bi trebalo da bude samo štedni račun.
"Moramo da zamenimo štednju investiranjem. Moramo da prestanemo da budemo zemlja štediša i postanemo zemlja investitora. Misliti da se stvari rešavaju ovakvom štednjom sa niskim rizikom - ne rešavaju se, tačka. Dugoročnu štednju ne možete rešiti bez preuzimanja rizika i bez prihvatanja tržišta kapitala", navela je ona.
Gavino smatra slično.
"Uvek ima smisla ako prati logiku investicije sa određenim rizikom. Imati oročeni depozit sa kamatom od jedan odsto i dalje je bolje nego ne štedeti ništa... Ali čini mi se da investicije treba posmatrati više iz dugoročne perspektive“, rekao je stručnjak.
Kako kaže, tokom poslednjih 100 godina dokazano je da je preuzimanje određenog rizika uvek bilo mnogo profitabilnije.
Drugi važan predlog odnosi se na dopunski penzioni sistem sa automatskim uključivanjem zaposlenih, uz mogućnost da iz njega naknadno istupe.
Sistem bi se aktivirao prilikom sklapanja ugovora o radu, a uplate bi vršili zaposleni, poslodavac i država. Ukupan doprinos iznosio bi između osam i deset odsto plate.
Baroso smatra da upravo automatsko uključivanje ima veliki potencijal da poveća štednju za penziju.
"Automatsko uključivanje je verovatno predlog sa najvećim potencijalom za povećanje štednje za penziju. Ljudi se automatski uključuju u plan, zadržavaju slobodu da izađu iz njega i to im pomaže da prevaziđu inertnost“, navela je Baroso. „Pomaže da se prevaziđe inertnost i ta tendencija da se odlažu veoma važne odluke", kazala je Baroso.
Gavino je ukazao da neke kompanije u Portugalu već imaju slične sisteme, koji zaposlenima mogu da obezbede dodatak na državnu penziju.
"Drugim rečima, prvi stub je naša standardna državna penzija, drugi stub je ovaj mešoviti model, a treći je ono što svaka osoba sama štedi. A ovaj stub automatskog uključivanja bio bi drugi stub. Nekoliko zemalja ga već ima i mislim da bi imao smisla", objasnio je on.
Sličan sistem podržava i Evropska komisija. On je deo paketa predstavljenog u novembru prošle godine, koji je predstavila komesarka za finansijske usluge Marija Luiz Albukerki, koja je takođe iz Portugala.
Novi državni instrumenti za penzionere
Radna grupa predlaže i stvaranje novih državnih dužničkih hartija, poput štednih sertifikata ili trezorskih sertifikata, ali posebno namenjenih penzionoj štednji.
U tom slučaju otplata bi mogla da se vrši tokom određenog perioda, umesto da se celokupan iznos isplati odjednom.
"To bi bila konzervativnija investicija za one koji su već blizu penzije, za one kojima je do penzije ostalo pet godina ili deset godina. Ali za one koji su 20 ili 30 godina udaljeni od penzije, ne čini mi se da je to najzanimljivija investicija", dodao je Gavino, uz napomenu da se štedni sertifikati mogu koristiti zajedno sa drugim vrstama ulaganja.
Baroso, međutim, ne vidi "nikakvu potrebu za dodatnim štednim instrumentima". Ona smatra da su štedni sertifikati odgovarajući za konzervativne ulagače, ali da ne bi trebalo da "nužno predstavljaju svu penzionu štednju".
"Važno je razumeti da kada kupujemo državni dug, mi direktno pozajmljujemo novac državi. Dakle, novac nije uložen u diversifikovani portfolio; on je koncentrisan u portugalskom državnom riziku", objasnila je ona.
Vlada ne planira strukturnu reformu socijalnog osiguranja
U reakciji na objavljivanje sadržaja izveštaja, izvor iz portugalske vlade rekao je listu Público da aktuelna administracija nema nameru da sprovede strukturne reforme sistema socijalnog osiguranja.
To dolazi uprkos činjenici da je upravo vlada naručila studiju, koja je krajem jula predata nadležnoj ministarki Mariji do Rozario Palma Ramaljo.
Uprkos tome, dvojica stručnjaka za lične finansije koje je Euronews intervjuisao smatraju da poreski obveznici ne bi trebalo da čekaju nove državne mere, već da bi trebalo samostalno da počnu da grade dodatni prihod za penziju.
"Ne sa finansijske tačke gledišta, već sa praktične tačke gledišta, veoma je lako štedeti. Mnoge banke omogućavaju štednju već od jednog evra. Danas je, uz sve telefonske aplikacije, moguće i automatizovati investiranje, čak i u akcije ili fondove sa većim rizikom, počevši od jednog evra, dva evra, 25 evra“, dodao je Gavino, podsećajući da je nekada investiranje zahtevalo mnogo administracije i određeni početni kapital.
Danas je, kako kaže, moguće "početi rano i ne nužno sa veoma velikim iznosima", uz naglasak na značaju složene kamate.
Baroso priznaje da Portugal ima problem sa niskim zaradama i da je mnogim ljudima prioritet da obezbede hranu i osnovne potrebe. Ipak, osnivačica MoneyLaba smatra da postoje ljudi koji mogu da ulažu, ali to ne rade.
"Ne zarađuju svi minimalnu zaradu. Jedna petina radno aktivnog stanovništva prima minimalnu zaradu. A, postoje ljudi koji mogu da uštede 50 evra mesečno i investiraju, a ne investiraju. Većina novca, više od 200 milijardi, stoji na depozitima koji čak ni ne prate inflaciju", rekla je ona, piše Euronews.
Upozorila je da za one koji imaju tu finansijsku mogućnost, jasno je da ne bi trebalo da čekaju nove mere.
"Trebalo bi da počnu da rade na sopstvenom dodatku za penziju odmah", poručila je ona.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)