ZBOG SVETSKE KRIZE ŽESTOK UDAR NA DŽEP Inflacija pokrenula rast cena – jednostavan ručak ne može da se spremi za manje od 1.500 dinara
Republički zavod za statistiku nedavno je objavio najnovije podatke o stopi inflacije koji pokazuju da je u proteklih godinu dana prosečni rast cena iznosio 10,4 odsto. Dvocifrena stopa inflacije posledica je poremećaja ekonomskih tokova na svetskom nivou, tako da je rast cena u Srbiji u najvećoj meri posledica uvezene inflacije.
Milan Trajković, zamenik generalnog direktora Sektora NBS za ekonomska istraživanja i statistiku, je objasnio da se uvezena inflacija sastoji iz tri dela. Prvi deo obuhvata rast cena proizvoda koje uvozimo (energenti, južno voće, kafa, automobili itd.). Drugi deo čini rast cena berzanske robe kao što je pšenica, kukuruz, suncokret, soja. Poslednji, treći deo obuhvata takozvano „ugrađivanje“ rasta cena sirovina i drugih energenata u mnogobrojne proizvode.
Ovakav mehanizam negativno deluje na sve građane jer zbog poskupljenja sirovina dolazi do lančanog rasta cena, a posledice se najviše osećaju na prehrambenim proizvodima.
Osnovne životne namirnice na udaru inflacije
Cene osnovnih životnih namirnica nisu pošteđene od inflacije, bez obzira što su neke od njih bile i ograničene i dalje su potrošači mogli da osete udarac po svom džepu, jer zapravo najveća poskupljenja beleži hrana. A bez nekih stvari se ne može…
Ljubitelji mleka ili jogurta, danas je svejedno, i jedan i drugi mlečni proizvod su poskupeli. Tako kupci za jedan litar dugotrajnog mleka moraju izdvojiti 110 dinara, dok za jedan kilogram jogurta u novčaniku morate imati bar 130 dinara.
Svakako, jedan od obaveznih proizvoda koji se može naći u svakom frižideru jesu jaja. Nezaostavni su deo svake trpeze, bilo za doručak ili kao dodatak nekom jelu. Deset jaja u prodavnici danas se ne može naći ispod 185 dinara.
Što se tiče cene hleba, Vlada Republike Srbije je donela uredbu o ograničenju cena ove namirnice kako bi se izbegle opasnosti nekontrolisanog poskupljenja. Prema odluci iz maja meseca, osnovni tip hleba „Sava“ košta 50 dinara.
Da li za prženje ili pečenje, ulje je neophodno, a za jedan litar suncokretovog ulja, kupcu će biti neophodno najmanje 185 dinara. A bez obzira da li neko voli da mesi ili koristi brašno za zapršku, jedan kilogram brašna tip 500 košta najmanje 65 dinara.
Kada je u pitanju omiljeni jutarnji napitak velikog broja sugrađana, kafa, u prodavnicama se 200g turske kafe košta može naći za 280 dinara. Oni koji vole da zaslade ovaj napitak moraju da računaju na dodatnih bar 80 dinara za kilogram šećera.
Kada se sve sabere, postaje evidentno da je inflacija dovela do velikih i naglih promena kada su cene u pitanju. Minimalna potrošačka korpa, sa najosnovnijim životnim namirnicama danas se ne može kupiti za manje od 1.000 dinara.
Jednostavan porodični ručak 1.500 dinara
Rast cena osnovnih životnih namirnica preneo se i na druge proizvode. Kako je inflacija rasla tako je se povećavala cena mesa, povrća, voća i ostalih proizvoda, što je dovelo do toga da poraste i cena obroka.
Tako na primer, jedan jednostavan porodični ručak za četiri osobe sačinjen od mesa, krompira i povrća ne može da se pripremi za manje od 1.500 dinara.
Ako želite da pripremite šnicle, jedan kilogram junećeg buta, nakon mnogih poskupljenja, danas košta 1.100 dinara. Zatim, uz meso treba dodati i prilog, a njačešći izbor i većini prihvatljiv izbor obično je krompir koji se u prodavnicama može naći za oko 100 dinara. Tu je zaitm i povrće koje ide kao salata. Ako uzmete sezonsko povrće koje se sada najviše koristi, kilogram paradajza se po prodavnicama može naći za najmanje 180 dinara, a krastavac za 80 dinara. Pritom, treba imati u vidu da ova računica ne obuhvata predjelo, eventualno supu ili čorbu i desert.
Brojke su u ovom slučaju neumoljive. Za iole kvalitetniju ishranu potrebno je obezbediti dosta novca, ali ono što u ovom trenutku može da bude ohrabrenje jeste najava analitičara iz Narodne banke Srbije da će tokom juna i jula meseca ovo biti „poslednji trzaj inflacije“. Prema najavama ekonomista, od avgusta bi trebalo da krene postepeno smanjenje stope i stabilizacija cena.