Ova godina vinogradarima donela manji rod grožđa
Hladno vreme u prethodnom periodu nekim zasadima vinove loze nanelo štete i do čak 100 odsto.
Rod grožđa u Srbiji u ovoj godini zbog vremenskih uslova, odnosno mraza, biće niži u proseku za oko 30 do 40 odsto, izjavio je redovni profesor Poljoprivrednog fakultete u Beogradu, na katedri za vinogradarstvo Saša Matijašević.
On je Tanjugu kazao da je hladno vreme u prethodnom periodu nekim zasadima vinove loze nanelo štete i do čak 100 odsto, pa će ti vinogradari u ovoj godini ostati bez roda.
Imali smo sreće da nije bio frontalni mraz, već da je u prethodnom periodu prostrujala hladna vazdušna masa koja je napravila određene štete, a one su zavisile od ekspozicije terena gde su pozicionirani vinogradi, od nadmorske visine i svakako od dužine trajanja tog hladnog talasa – rekao je Matijašević.
On je podsetio da su niske temperature u prethodnom periodu bile od minus dva, tri do čak minus pet ili šest stepeni celzijusa i da od toga zavise i štete koje su pretrpeli pojedini zasadi vinograda.
– Svakako i vinogradi koji su sa procentualno manjim oštećenjem takođe će u tim delovima zasada ostati bez prinosa, jer je mraz oštetio sve, a ne samo mlade lastare koji su veoma osetljivi u toj fazi jer su puni tečnosti i vode tako da i niže temperature od minus pet koliko je bilo, mogu da na njima prozrukuju određene štete – rekao je profesor.
On je objasnio i da su štete na vinovoj lozi pretežno u vidu izmrzavanja lastara i cvasti.
– Ono što je važno napomenuti je da ne postoji razlika u otpornosti sorti vinove loze u ovom periodu. Znači na pozne prolećne mrazeve sve sorte su podjednako osetljive. Određene razlike postoje kada su niske zimske temperature u pitanju, ali su sve sorte podložne oštećenjima od poznih prolećnih mrazeva – naglasio je Matijašević.
Na taj način, kako je naglasio obezbeđuje se adekvatna listna masa koja će obezbediti dalji život biljke i njenu pripremu za zimsko mirovanje.
Matijašević je dodao i da vremenske prilike u prethodnom periodu, odnosno niske temperature, osim na manji rod grožđa neće se odraziti na njegov kvalitet.
– Na kvalitet grožđa ove niske temperature se ne mogu odraziti. Ako su cvasti neoštećene, prinos će se svakako javiti, kao i određeni kvalitet grožđa koji zavisi od meteoroloških uslova koji će vladati u narednom periodu, znači u ostatku vegetacije – naglasio je on.
Prema procenama profesora, Šumadija je regioni koji će pretrpeti najviše štete u smislu manjeg roda grožđa u ovoj godini, ali posledice će osetiti i region Istočne, ali u manjoj meri i pojedini delovi Centralne i Južne Srbije.
Govoreći o prosečnim prinosima koji se mogu očekivati u vinogradarstvu u ovoj godini, Matijašević je objasnio da prinosi kod vinskih sorti variraju od sorte i od težnje proizvođača koji kvalitet vina žele da dobije, prenosi Tanjug.
– Za proizvodnju kvalitetnih vina prinosi obično variraju od nekih 6,5 do devet tona po hektaru. Za vina nešto niže kvaliteta, prinosi idu do 11 do 12 tona po hektaru – rekao je profesor i naveo da su kod internacionalnih sorti koje su kod nas najzastupljenije prinosi između sedam, devet i 10 tona po hektaru.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.