NOĆNA MORA AUTO-INDUSTRIJE Benzinci i dizelaši – da li će zaista postati deo prošlosti?
Poremećaji s lancem snabdevanja iz Ukrajine bili su grubo buđenje za automobilsku industriju. Skroman i jeftin snop kablova postao je, zbog nestašice izazvanog ratom u Ukrajini, noćna mora automobilske industrije, zbog čega neki čak predviđaju ubrzani odlazak u istoriju automobila na benzin i dizel i snažniji prodor na tržište električnih automobila.
Zbog ukrajinskog sukoba smanjene zalihe auto-delova
Zalihe auto-delova, posebno kablova, smanjene su zbog rata u Ukrajini i otežale su ili nikakve isporuke iz zemlje u kojoj se nalazi značajan deo svetske proizvodnje, a u njoj je ugrađeno na stotine hiljada automobila.
Ovi niskotehnološki delovi s niskom maržom – napravljeni od žice, plastike i gume i sa mnogo jeftinog ručnog rada, možda ne zvuče kao mikročipovi i motori, ali automobili se ne mogu napraviti bez njih.
Njihov nedostatak mogao bi da ubrza planove automobilskih kompanija da pređu na novu generaciju lakših, mašinski napravljenih kablova namenjenih za električna vozila, a na kraju i glave klasičnih automobila, prenosi portal Poslovni.hr.
Klasični automobili i dalje drže primat u prodaji
Prodaja električnih automobila je već ranije rasla, a mnogi ocenjuju da je to još jedan razlog da industrija ubrza prelazak na električni pogon.
Automobili na benzin i dizel i dalje čine najveći deo prodaje novih automobila. Prodaja električnih automobila se udvostručila na četiri miliona prošle godine, ali prema JATO Dinamics-u, oni i dalje čine samo šest odsto globalne prodaje vozila.
Izvršni direktor Nissana Makoto Ućida rekao je Rojtersu da su poremećaji u lancu snabdevanja, poput ukrajinske krize, naveli kompaniju da održi razgovore sa dobavljačima kako bi se udaljila od sadašnjeg modela proizvodnje kablova uz jeftinu radnu snagu.
Ipak, proizvođači istovremeno premeštaju proizvodnju kablova u druge zemlje po nižim troškovima. Tako je Mercedes Benz uspeo da ugovori isporuku iz Meksika, a neki japanski dobavljači se snabdevaju iz Maroka, dok drugi traže nove proizvodne linije u Tunisu, Poljskoj, Srbiji ili Rumuniji.
Do 5 km kabla u vozilu
U klasičnim automobilima na benzin i dizel kablovi mogu biti ukupno dugački i do pet kilometara, a povezuju sve, od grejača sedišta do prozora. Njihova proizvodnja je radno intenzivna, a skoro svaki model je unikat, pa je teško brzo obezbediti alternativnu proizvodnju u slučaju njenog prestanka kod afirmisanih dobavljača.
Prekidi u snabdevanju iz Ukrajine bili su veliko buđenje za automobilsku industriju. Proizvođači i dobavljači kažu da su na početku rata tamošnje fabrike ostale otvorene samo zahvaljujući odlučnosti radnika koji su održavali smanjenu proizvodnju u uslovima nestanka struje, upozorenja o vazdušnim napadima i policijskog časa.
Izvršni direktor Bentlija Adrian Holmark kaže da se britanski proizvođač luksuznih automobila u početku plašio gubitka 30 do 40 odsto svoje proizvodnje 2022. godine zbog nedostatka kablova.
-Ukrajinska kriza je zapretila da potpuno zatvori našu fabriku na nekoliko meseci, mnogo duže nego zbog kovida – rekao je Holmark. On je dodao da je pronalaženje alternativnih izvora proizvodnje komplikovano, jer je 10 dobavljača za Bentli u Ukrajini proizvodilo 10 različitih delova.
On je dodao da su problemi u snabdevanju dodatno podstakli ulaganja u razvoj jednostavnog sklopa kablova za električna vozila koji će se kontrolisati preko centralnog računara.
Do 2028. električna vozila će činiti polovinu globalne prodaje
Nova generacija žičanih zapreminskih sklopova, prisutnih u električnim modelima kao što je Tesla, može se napraviti na automatizovanim proizvodnim linijama. Takođe su lakši, što je ključno za smanjenje težine vozila i povećanje dometa.
Mnogi menadžeri i stručnjaci sa kojima je Rojters razgovarao kažu da automobili na fosilna goriva, koji su suočeni sa pretećim zabranama u Evropi i Kini, neće „poživeti“ dovoljno dugo da opravdaju ulaganje u redizajn kablovskih sklopova.
-Trenutno ne bih uložio ni peni u motore sa unutrašnjim sagorevanjem – rekao je auto konsultant Sandi Manro iz Mičigena, koji procenjuje da će električna vozila činiti polovinu globalne prodaje novih automobila do 2028.