DRUŠTVENE MREŽE I NAČIN ISHRANE Istraživanje otkriva veliki uticaj ovih medija na odluku kako ćemo se hraniti
Prema nedavnom istraživanju, pijenje vode umesto grickalica, postavljanje ograničenja kalorija i eliminisanje svih slatkiša su neke od najvećih promena koje ljudi unose u svoju ishranu zbog uticaja društvenih medija.
Dok više od četvrtine odraslih eliminiše hleb iz konzumiranja, više od jednog od pet u potpunosti prestaje da konzumira mlečne proizvode, a 23 odsto preskače doručak. Ali od 2.000 ispitanih odraslih, samo 28 procenata je svaki put proveravalo da li postoje neke činjenice koje to potkrepljuju.
Utvrđeno je i da 27 odsto odraslih smatra da je potpuno eliminisanje životinjskih proizvoda iz ishrane prava stvar, uprkos tome što 65 odsto priznaje da bi radije konzumiralo mlečne proizvode nego neke druge.
Što manje industrijski prerađene hrane
Čak 49 odsto ljudi stidi se da javno poruči mlečne proizvode pred vršnjacima. Ali uprkos rastućoj potražnji za održivom ishranom, 41 odsto je zbunjeno oko toga šta tačno čini održivu ishranu.
Debi Vilkins, stručnjakinja koja radi u prehrambenoj industriji, rekla je da stav – sve ili ništa, koji zastupaju mnoge grupe i brendovi nije uvek neophodan. Važno je da koristimo prirodnu ishranu koju imamo na raspolaganju, umesto da se u velikoj meri oslanjamo na prerađenu hranu.
Istraživanje je takođe pokazalo da skoro svaka peta odrasla osoba priznaje da se oslanja na društvene mreže kao legitiman izvor informacija, a 15 odsto je reklo da konzumira vesti putem mimova (meme).
Prema daljim podacima OnePoll-a, 36 odsto ljudi je mišljenje koje pročita na društvenim mrežama predstavilo kao svoje.