USPEŠNO PREGURANA PANDEMIJA Jorgovanka Tabaković: Investitori nisu odustali, imamo i nove projekte
O trenutnom stanju i planovima za narednu godinu Narodne banke Srbije, jutros na Kopaonik biznis forumu govorila je Jorgovanka Tabaković.
– Srbija ima svoj specifičan put, Narodna banka Srbije ima svoj specifičan način – rekla je guvernerka Narodne Banke Srbije, na samom početku svog izlaganja Jorgovanka Tabaković.
Ona je u izlaganju sumirala kako se Srbija izborila a pandemije, o rezultatima tokom te dve godine, otpornosti bankarskog sektora, inflaciji, kursu dinara i izvozu kao i o očekivanjima u narodnom periodu.
– Prosečna inflacija tokom 2 godine je iznosila 2,8 odsto, a prosečna bazna 1,9. SA kumulativnim rastom od 6,4 procenata Srbija je u vrhu Evrope. na pretkrizni nivo smo se vratili nakon 3 tromesečja. Nakon krize iz 2008. godine, pretkrizni nivo je postignut tek posle 4 i po godine. Prosečan broj zaposlenih je veći za skoro 100.000 ljudi u odnosu na 2019. godinu, navela je Tabaković.
Ona je dodala i da su na najvišem nivou su neto zarade, koje su u privatnom sekotru povećane 19,2 odsto u protekle godine. Takođe je navela da je izvoz veći za 17,1 milijardi evra u odnosu na 2019. godinu
– Imali smo priliv rekordan priliv SDI i to znači da ne samo ni jedan investitor nije odustao, već je počela realizacija novih projekata – istakla je guvernerka.
Ona je navela da ovakvi rezultati nisu došli sami od sebe, već su omogućeni sa paketima podrške privredi, kao i reformama i adekvatnim politikama koje smo vodili, i tako stvorili povoljne makroekonomske osnove pred pandemije.
– Stabilnost kursa značajno je doprinela našem rezultatu, dodala je ona i navela da su devizne rezerve 3,1 milijardi evra veće, kao i da su rezerve zlata na rekordnom nivou.
– Rezultata ima još mnogo i brojne su politike kojima su podržani.
– U ovu krizu smo ušli sa sektorom čiji su indikatori sada znatno bolji. Prvo uspešno rešavanje problema nasleđa i antičnih kredita, omogućio je da banke dočekaju krizu sa bilansima koji su očipćseni od problematičnih kredita, rekla je Tabaković.
– Učešće problematičnih kredita bilo je ispod 3,5 odsto procenta, što je manje nego pre pandemije. Rast stepena dinarizacije od 20 do 55 procenta, smanjuje valutni rizik i prelivanje na rkeditni rizik. Depozitna baza je značajno je povećana, dodala je ona.