STAMBENI KREDIT – MUKA I OBAVEZA Banke savetuju varijabilnu kamatu, što dugoročno može da se obije o glavu
Pored radosti zbog novog krova nad glavom, stambeni kredit je velika obaveza, a kamoli kada sa svih strana stižu vesti da će rata skočiti zbog rasta Euribora. A to pogotovo važi za ljude koji su se, prilikom uzimanja kredita za stan, odlučili za varijabilnu kamatnu stopu. Oni bi ovih dana već trebalo da nešto teži udarac na svom bankovnom računu, kada rata stigne za naplatu, pogotovo ako je preračunat u evre.
Naš sagovornik, Miloš Ivanović, uzeo je kredit za stan od 80.000 evra u novogradnji, sa oročenjem na 6 meseci sa varijabilnom kamatom, a izabrao je banku koja mu je dala mogućnost od 10 odsto učešća.
– Kredit sam uzeo u avgustu prošle godine u iznosu od 70.000 evra, dok stan košta 10.000 evra više. Razlika je u procentu učešća i samo dve banke su u to vreme davale tu varijantu. Kredit nije osiguran kod nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK) što ga je činilo jeftinijim za otplatu – kaže za Bizportal Ivanović.
Prema njegovim rečima, izabrao je varijabilnu kamatnu stopu, jer su mu je gotovo svi preporučivali, jer tada, kako kaže Euribor nije imao nikakve skokove. A fiksna rata, na koju skok Euribora ne utiče, u startu je podrazumevala veću ratu. Međutim, Ivanović kaže da do sada nije primetio da mu je rata skočila.
– Meni banka automatski skida ratu početkom meseca, i to tako što je deli na dva dela, pa i ako je bilo povećanja od 1.000 ili 2.000 dinara, iskreno, nisam primetio – govori Ivanović.
Inače, Ivanović podseća na i jedan od bolnijih delova celog procesa, a to je ceh za papirologiju prilikom uzimanja kredita. I to bi na umu trebalo da imaju svi koji se odlučuju za avanturu kupovine stana.
– Samo papiri, poreska uprava, overe ugovora, notar… sve to dođe na oko 2.000 evra. Plus, ja sam imao i agenciju koja uzima 2 odsto od cene stana (a ne radi ništa), pa su mi odmah na početku troškovi bili oko 3.500 evra – priseća se Ivanović. I napominje da je on imao sreću, jer su mu vratili PDV na kupovinu prvog stana, pa je mogao da vrati dugove.
Podsetimo, Euribor je prosečna kamatna stopa po kojoj grupa izabranih evropskih banaka međusobno pozajmljuje novac. Nadgleda ga Evropska bankarska federacija. Nova vrednost Euribora se objavljuje svakog dana u 11 časova, i razvija na međubankarskom tržištu. Dakle, pojedinačno banke, ne mogu da utiču na njega.
Prema rečima Vladimira Vasića, generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije, Ivanović možda nije primetio, ali je najverovatnije već imao povećanje rate.
– Obično se za varijabilne kamate, u zavisnosti od ugovora, presek pravi na tri i šest meseci. Postoji i onaj na 12 meseci, ali ja još nisam čuo da neko ima takav ugovor. Dakle, primera radi, ako se presek pravi na tri meseca, već sledećeg će rata biti veća – objašnjava Vasić.
Zatim se, po istom principu, ponovo obračunava rata, pa se ponovo povećava, ako je došlo do rasta kamate.
– Ni ja, kao ekonomista, nisam očekivao da Euribor bude negativan, ali eto, i to se desilo – kaže Vasić, i nada se da će se do 2023. godine cela situacija uspešno stabilizovati.
Dakle, varijabilna kamatna stopa se računa na sledeći način: ako je šestomesečni Euribor, on se sabira sa referetnom kamatnom stopom, koja je trenutno 3,5 odsto. U tom slučaju, rata će biti veća za 3,5 odsto. A u najkraćem, Euribor se svakodnevno menja jer zavisi od sezone, kao što to biva i na običnoj pijaci. Kada je mnogo novca na tržištu, kamatne stope su manje, odnosno kada ga je manje one su veće. Zavisi, dakle, od ekonomskog ciklusa, koji je, kao što je poznato, već duže vreme, što kod nas, što u svetu, u padu.
Sad se kajem ali kasno sto sam preko Solis-a kupio stan deci na kredit.Korona pa sad rat u Ukrajini ne spavam samo razmisljam kako da vracam kredit ako ostanem bez posla.