NIKAD GORI TRENUTAK Savet za one koje planiraju kupovinu stana na kredit – ako možete, odložite, situacija je katastrofalna
Najveća dilema koja ovih dana, pa i poslednjih meseci, tišti ljude koji planiraju da uzmu stambeni kredit, glasi: da li je sada pravi trenutak. Imajući u vidu stalan rast Euribora, kojem se kraj ni blizu ne vidi, odgovor glasi – bilo bi pametno taj finansijski teret odložiti, dok se finansijsko tržište koliko-toliko ne stabilizuje.
Prema rečima Ivana Petrovića, zaposlenog u jednoj od naših najpopularnijih banaka, spas ne donosi čak ni ugovor sa bankom koji bi podrazumevao fiksnu kamatu (ona nije vezana za kretanje Euribora i, kako što joj ime kaže, fiksna je, to jest, ista je do kraja isteka kredita).
A čak i da neko želi ovaj vid otplate rata, problem je i u tome što banke u ponudi gotovo da trenutno i ne nude fiksnu kamatu.
– Koliko znam, samo jedna banka u Srbiji sada daje mogućnost fiksne kamate, i to na tri godine. Dakle, posle tri godine, sledi novi sastanak sa klijentom, i on onda odlučuje da li će da pređe na varijabilnu. Ipak, to je samo jedna banka… – kaže sagovornik Bizportala.
Dakle, dok god Euribor raste, banke će nuditi samo trenutno nepovoljniju, varijabilnu kamatu. Kako god bilo, svaka varijanta je trenutno nepovoljna. Prema Petrovićevim rečima, ljudi koji su već uzeli kredit, recimo, pre godinu dana, mogu da očekuju rast, ali su i dalje u boljoj poziciji od onih koji sed tek spremaju da ga uzmu.
– Imam i slučaj čoveka koji treba da uzme kredit za kuću, odvojio je i novčana sredstva za to, i iskreno, ne znam šta da ga posavetujem. Takvo je vreme, svuda je pakao – izričit je Petrović.
Sagovornik Bizportala kaže da je jedina trenutno sigurna pozajmica od banke ona sa manjim iznosima. Dakle, do 120.000 dinara, koliko obično ljudi uzimaju u kešu od banke, „za prvu pomoć”. Na kraju kamata posle godinu dana ispadne oko 3.000, 4.000 dinara i to je to. Svako ostalo zaduženje je, praktično, kockanje.
Podsetimo, Evropska centralna banka ponovo je podigla tri ključne kamatne stope za 75 baznih poena. Sada će kamatne stope na glavne operacije refinansiranja biti dva odsto, na marginalne kreditne olakšice 2,25 odsto i na devizne olakšice 1,5 odsto navela je ECB. Kamatne stope uvećavaju se od 2. novembra 2022. To se odražava i na cenu zaduživanja – raste stopa Euribora, što automatski poskupljuje kredite koji sa varijabilnom kamatom, to jest, one koji su vezani za Euribor. Kako su već pisali mediji, rast kamatnih stopa najviše pogoditi one koji su tek na početku otplate kredita i to posebno ako su oni dugoročni, od 30 godina. Takođe, ko je podigao veći kredit, njegova će rata više porasti.
Inače, skraćenica Euribor na engleskom jeziku znači „Euro Interbank Offered Rate”. To je prosečna kamatna stopa po kojoj grupa izabranih evropskih banaka međusobno pozajmljuje novac.
Što se ročnosti tiče, ima ih više, a najčešći su tromesečni, šestomesečni i dvanaestomesečni. Što se Srbije tiče, najčešći je šestomesečni za stambene kredite, ili jednostavnije, na svakim šest meseci može se očekivati i rast rate, ako je Euribor porastao.