BANKE PLANIRAJU PRODAJU LIČNIH PODATAKA? Izgleda da nema razloga za strah – privatnost klijenta mora da bude svetinja
Neskavidašnja informacija iznenadila je javnost, nakon što je Evropska komisija objavila predlog bankama, osiguravajućim kućama i fondovima da počnu sa podelom podataka o klijentima sa finansijskim institucijama u zamenu za plaćanje. Oni u svom obrazloženju navode da bi se usvajanjem ovog predloga stvorio program za razmenu finansijskih podataka koji okupljaju nosioce i korisnike podataka i potrošačke organizacije, ali i da će, takođe, imati za cilj da obezbedi efikasnu kontrolu za klijente nad njihovim podacima.
Šta to u praksi znači? Firme koje poseduju podatke bile bi u obavezi da ih na zahtev institucija, podele sa kompanijama koje su članice programa za deljenje podataka, bilo da je reč o hipotekama, kreditnim ili štednim računima, pa čak i aktivnost na kripto berzama.
Naravno, niko to ne bi radio „za džabe“, nego bi vlasnici podataka – banke i osiguravajuće kuće – dobili „razumnu nadoknadu“ za izvršen tehnički posao, tačnije za deljenje podataka.
Kako je Blumberg preneo, opšti cilj ovog predloga je promocija digitalne transformacije i brže usvajanje poslovnih modela zasnovanih na podacim u finansijskom sektoru Evropske unije, kako bi se, naravno, poboljšali ekonomski rezultati.
Za sada, bez preciznijih informacija o tome kako je Evropska komisija zamislila ovaj model ponašanja u finansijkom sektoru, ovakva informacija nailazi na brojne nejasnoće, ali i skeptičnost kod klijenata. Jednostavno rečeno – da li banke imaju pravo dele podatke svojih klijenata, i da još za tu uslugu traže novac?
Prema rečima Vladimira Vasića, bankara i finansijskog konsultanta, zakon o zaštiti podataka i ličnosti je vrlo striktan najpre u Evropskoj uniji, koji je odatle i došao kod nas.
– Čudno je sve to bez dodatnih detalja, jer često čujemo da su velike svetske kompanije poput Fejsbuka, Gugla, Apple i mnogi drugih morale da isplate penale zbog kršenja prava oko ličnih podataka. Zakon je takav da klijent uvek mora da ima kompletnu kontrolu nad sopstvenim podacima, i on je taj koji daje saglasnost, da li jednokratnu ili višekratnu. Podacima se uvek obazrivo prilazi jer je tu uvek „teren vrlo klizav“ – započinje Vasić.
Predlog Evropske komisije ne bi trebalo da brine građane Srbije. Vlasnici podataka nikako ne bi smeli da dele i iznose lične podatke, odnosno ime i prezime, kakav god da je kranji cilj, osim ukoliko nije kredit biro u pitanju.
– Mi u Srbiji imamo Kreditni biro, gde se na svakih šest meseci do godinu dana rade detaljne analize, u saradnji sa stručnim konsultantima iz Evropske unije, kako bi se utvrdilo da li je poslovanje u skladu sa najstrožijim standardima u toj oblasti. Tu se uvek prolazi kroz nekoliko koraka, kako bi bili sigurni da je svaka stavka po zakonu o zaštiti potrošača, i bez toga Kreditni biro ne bi mogao da funkcioniše. To je jedina institucija koja po svim zakonima posluje i funkcioniše – govori Vladimir Vasić za Bizportal.rs.
Deljenje podataka moguće je samo u jednoj situaciji
Sagovornik objašnjava da bilo koja razmena ličnih podataka može da se desi samo u segmentu bez personalizovanja, odnosno bez pominjanja imena i prezimena klijenata.
– Nezamislivo mi je da neke finansijske institucije bilo gde, ne samo u Evropskoj uniji, mogu da dele lične podatke klijenata u zamenu za novac, tačnije da se vrši prodaja podataka. Bilo kakva prodaja je moguća, makar iz mog iskustva, samo zarad izvlačenja određenih finansijskih proseka, tačnije onda kada se vrše analize trendova, kretanja, rasta, pada, ali strogo bez iznošenja imena i prezimena. Tipa prosek ili raspon plate, da li je između 5.000 evra i 15.000 evra, ili 10.000 do 20.000 evra godišnje, pa u nekom tim, uprosečenim vrednostima je dozvoljeno, ali svakako bez personalizacije – dodaje on.
Vasić napominje da mu je nejasan pravi motiv predloga Evropske komisije, posebno ako se uzme u obzir da iza toga stoji Evropska unija, koja je i kreator zakona o zaštiti podataka i ličnosti.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.