VREME BANKROTA Ili – zašto Švajcarci daju pare banci koja je prala pare za narkodilere
Ako neko posle ovakve nedelje i dalje misli da je svet finansija i bankarstva dosadan i suvoparan, grdno se vara, ili ga je jako teško zabaviti, trećeg nema.
Dakle, sve je počelo bankrotom američke Banke Silicijumske doline, koja po svim merilima spada u lokalnu, iako je na svojim računima imala milijarde dolara, tačnije, 212 milijardi. Odigralo se to pred prošli vikend, taman da svet, koji je već i krizi i pogođen besomučnim dizanjem referentnih kamatnih stopa centralnih banaka, popije još jedan finansijski šamar.
Taj vikend je dao prostora američkim, a bogami i srpskim novinarima, da zašilje svoja pera (pardon, tastature) i krenu da najavljuju propast i domino efekat, koji će uslediti. Da li se to desilo? Nije, na sreću. Jer, Banka silicijumske doline je napravila brljotinu zato što se bavila isključivo takozvanim startapovima.
– Do bankrota je dovela usredsređenost banke na tehnološke kompanije, a upravo te kompanije poslednjih godinu dana beleže najslabije performanse – rekao je za Bizportal ekonomista Ivan Nikolić.
Kad im je zafalilo para, jer je sve to nesigurno, banka iz sunčane Kalifornije davala je fiksne kamate, misleći da će kamatne stope ostati niske. Da, tu su se grdno… prevarili. Kada su klijenti videli da će to da pukne, počeli su da povlače svoje pare, i u roku od 48 sati – bum! Ode banka, kao da je ni bilo nije. Ne , nećemo roniti suze za njom. Vodile su je, da izvinite na izrazu, budale. Strašno je jedino to što na ovom svetu, izgleda, ima dosta budala sa milijardama koje mogu da razbacuju, iako baš i nisu sasvim njihove.
Javio se i Džozef Bajden, predsednik SAD-a, koji je rekao da će neka mudra bankarska glava morati da padne zbog te štete, figurativno naravno, i umirio Amerikance, rekavši da je bankarski sistem bezbedan.
Inače, to je sistem od neverovatnih 3.800 banaka. Ko bi to sve ispratio?
A u tom haosu (malkice prenaduvanom, ali čemu bi novinari, jel’te, služili), setismo se i da postoji izvesna Kredi Svis, moćna investiciona banka iz, ni manje ni više, Švajcarske. Očekivao bi čovek da Švajcarci, vični parama i finansijama, to rade dobro i pametno. Ma, jok, ni blizu!
Ta banka, inače nastala pre 167 godina, je jedna rupčaga bez dna, ako opet smemo da budemo blago vulgarni. Neverovatno koja količina skandala ju je pratila poslednjih godina. Da probamo ukratko – prvo su uložili 10 milijardi u firmu koja je bankrotirala. Šteta za klijente, 3 milijarde dolara. Odmah zatim, još jedno pogrešno ulaganje u neku firmu Arhegos kapital. Šteta? 4,7 milijardi dolara.
Šta su još radili fini Švajcarci? Pa, mediji su otkrili da su, recimo, prali pare za bugarske narko bosove. Država ih je kaznila sa smešnih 15 miliona franaka. Dosta? Ne.
Počinili su, odmah zatim najveći bankarski greh – u javnost su procurili podaci o čak 30.000 klijenata. Fini, bogati ljudi? Ne baš, bilo je tu i ne toliko finih (opet) narkodilera, ali i trgovaca ljudima.
Epilog? Katanac na vrata, i zbogom, prevaranti? Ne! Centralna banka Švajcarske (pandan našoj Narodni banci Srbije) će. prema najavama, upumpati 50 milijardi franaka u Kredi Svis, kao poslednji trzaj i pokušaj spasa.
Bogu hvala, Srbija ima samo 21 banku, i šansa da zabrljaju i upropaste mnogo ljudi je ravna nuli. Valjda su toliko pametni da nam čuvaju ovo malo para što imamo? Kažu nadležni da jesu.
Zaključak ove uzbudljive bankarske sage? Pa, mora, ne vredi, sam se nameće. Citiraćemo velikog pisca, Bertolda Brehta. On je napisao: „Šta je pljačka banke naspram osnivanja banke?”
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.