TVRDOGLAVI BAJDEN Svi mu govore da država ide u bankrot – samo da ne povuče i ceo svet sa sobom
Kada ministarka finansija upozorava predsednika države da će nacija ostati bez novca, to je, najblaže rečeno, crveni alarm. Upravo se to događa ovih dana u SAD-u. Dženet Jelen, ministarka finansija, skrenula je još jednom pažnju Džozefu Bajdenu, predsedniku SAD-a, da će njegova vlada ostati bez novca, ukoliko se ne podigne gornja granica za zaduživanje. A ni to nije dobro rešenje, ali jeste manje zlo. Ipak, krenimo redom.
Kako su Amerikanci uopšte došli do ove situacije? U pitanju je, sada već uveliko sporan, Bajdenov Zakon o smanjenju inflacije (Inflation reduction act), i njegova ministarka finansija nije jedina koja ga kritikuje zbog toga. Upozorenje je nedavno stiglo i od Kristin Lagard, predsednice Evropske centralne banke, koja je rekla da bi rezultati pogrešne monetarne politike, u vidu pomenutog zakona, mogli da budu „velika katastrofa”.
Ako 230 ekonomista kaže da ne valja…
Da ironija bude veća, Bajdenov zakon je najproblematičniji u delu koji se uopšte ne tiče ekonomije i finansija, i to je ono što mu republikanci najviše zameraju. Postoji mogućnost da će oni u kongresu dozvoliti Bajdenu da podigne granicu zaduživanja, ali jedino pod uslovom da se iz zakona izbace stavke koje se tiču zelene energije i klimatskih promena.
Kevin Mekarti, predsednik Predstavničkog doma SAD-a, iz redova Republikanke stranke, jasno je izjavio da če blokirati odluke o visini zaduživanja, dok god se ne prestane sa razbacivanje para na „zelene kompanije” koje narušavaju američko tržište i traće novac poreskih obveznika. Jednostavnije, republikancima se smučila Bajdenovo razbacivanje para na „zelenu agendu” i nije isključeno da to ima smisla u vreme inflacije koja ih potresa.
Međutim, sve to je samo epilog, jer je Bajden upozoravan mnogo ranije, pre sedam meseci, na grešku koja može skupo da košta njegove građane. I to ne bilo od koga, nego od najstručnijih ljudi u branši. Podsetimo, kada je zakon predstavljen u avgustu prošle godine, čak 230 ekonomista je odmah reagovalo. Oni su u otvorenom pismu upozorili vladu SAD-a (Bajdena) da taj zakon neće smanjiti inflaciju. Naprotiv, ubrzaće je.
– Zakon o smanjenju inflacije je pogrešan naslov, jer će taj akt najverovatnije doprineti upravo suprotnom efektu – napisali su u otvorenom pismu.
Sam zakon je vredan 385 milijardi dolara, koji bi bili uloženi u „domaću proizvodnju energije, sa planom da se smanji emisija ugljenika za 40 odsto do 2030. godine”. I sa ciljem da se novac uloži u domaće firme i tako potpomogne privreda.
– U trenutku kada se (američka) ekonomija već suočava sa neravnotežom u okviru ponude i potražnje robe, manjkom radne snage, prekidom u lancima snabdevanja, ovaj zakon bi pojačao, umesto da ublaži navedene porbleme – naveli su ekonomisti u otvorenom pismu.
Dakle, suština je u tome da svaki predsednik bilo koje države treba da se bavi prioritetima, to jest gorućim problemima u datom trenutku, dok o budućnosti treba da razmišlja kada za to dođe neko bolje vreme.
Najteže je priznati grešku
Pored toga, mediji su preneli i da bi, prema analizi naučnika sa Univerziteta Pen Varton, ukupni troškovi tokom desetogodišnje primene zakona, od 2023. do 2032. godine porasli na više od hiljadu milijardi dolara. Što znači da ni dugoročno ne deluje kao dobra ideja.
Trenutno, Sjedinjene Američke Države akumulirale su ukupno 31 bilion dolara duga. Posle sunovrata tri američke banke, svako probijanje te sume može da donese katastrofu, posebno u američkom bankarskom sistemu koja bi se, posledično, prelila na celu planetu.
Dakle, Bajden bi morao da prizna da je pogrešio, i to mnogo. A idu predsednički izbori u novembru. Ne treba biti vidovit i zaključiti da on to neće uraditi, mada uvek ostaje nada.
Sve će biti jasnije već 1. juna, kada je Dženet Jelen najavila svojersnu propast SAD-a. Ako se to obistini, država neće moći da plaća svoje službenike, zdravstvo, socijalne programe… svima ide u prilog da Jelen samo bespotrebno diže paniku.
Prema poslednjim informacijama, Džozef Bajden sazvao je sastanak lidera Kongresa o celom pitanju za 9. maj, kada će morati da odluče da li da podignu, ili da blokiraju gornju granicu zaduživanja za SAD.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.