PILETINA NIKAD SKUPLJA Dok svetske cene žitarica padaju, meso i mlečni proizvodi beleže istorijski rast
Svetske cene hrane blago su pale u junu treći mesed zaredom, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Indeks cena hrane koji izračunava FAO u junu je u prosjeku iznosio 154,2 boda, što je 2,3 odsto manje u odnosu na maj, ali je u odnosu na isti mesec 2021. ostao 23,1 odsto viši, navodi se u izveštaju objavljenom na stranicama ove UN-ove agencije,prenosi portal Financa.
Junski pad indeksa odraz je nižih svetskih cena biljnih ulja, žitarica i šećera, dok su porasle cene melaka i mesa.
– Iako je FAO indeks cena hrane pao u junu treći mesec zaredom, još uvek je blizu istorijskog maksimuma iz marta ove godine. Činioci koji su doveli do visokih svetskih cena i dalje su u igri: snažna globalna potražnja, loše vreme u nekim većim zemljama, visoki troškovi proizvodnje i transporta i poremećaji u lancu snabdevanja zbog kovida-19, a situaciju dodatno komplikuju neizvesnost zbog trenutnog rata u Ukrajin – rekao je glavni ekonomist FAO-a Maksimo Torero Kulen.
Indeks cena žitarica prošlog je meseca u proseku iznosio 166,3 boda, što je 4,1 posto manje nego u maju, ali još uvek 27,6 posto više od vrednosti iz juna 2021. godine.
Međunarodne cene pšenice pale su za 5,7 odsto na mesečnom nivou, ali su ostale 48,5 odsto iznad vrednosti od pre godinu dana. Kotacije krupnih žitarica također su pale za 4,1 odsto u odnosu na maj, dok su na godišnjem nivou više za 18,4 odsto. Kukuruz je na mesečnom nivou pojeftinio 3,5 odsto zbog veće sezonske ponude iz Argentine i Brazila i poboljšanih uslova na usevima u SAD-u.
Indeks cena biljnih ulja prošlog je meseca u proseku iznosio 211,8 bodova, što je pad od 7,6 odsto u odnosu na vrednost u maju. Junski indeks cena šećera pao je u odnosu na maj za 2,6 odsto, na prosečnih 117,3 boda, što je najniži nivo od februara. Ovo je drugi uzastopni mesečni pad cena šećera.
Piletina nikad skuplja
FAO indeks cena mesa u proseku je u junu iznosio 124,7 bodova i beleži rast od 1,7 odsto u odnosu na maj, čime je dostigao novi rekord i za 12,7 odsto nadmašio nivo iz juna 2021. Poskupele su sve vrste mesa, a najviše živinsko meso, čije su cene porasle na najviši nivo u istoriji, zbog nastavka teških globalnih uslova snabdevanja, na koje je uticao rat u Ukrajini i izbijanje ptičjeg gripa na severnoj hemisferi.
Kad je reč o cenama mlečnih proizvoda, njihov indeks u junu je u odnosu na prethodni mesec porastao za 4,1 odsto, na prosečnih 149,8 bodova. Mlečni proizvodi skuplji su 24,9 odsto nego godinu dana ranije. Cene svih mlečnih proizvoda beleže rast, što je prouzrokovalo i rast cena sira, najviše zbog velike uvozne potražnje za spot isporukama zbog zabrinutosti oko dostupnosti ponude kasnije tokom godine.
FAO je u julu rekao da je povećao svoju prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2022. za sedam miliona tona u odnosu na prethodni mesec i sada predviđa rod od 2,792 milijuna tona. To je, međutim, 0,6 odsto manje od svetske proizvodnje 2021. godine.
Prognoza svetske potrošnje žitarica u 2022./23. takođe se povećala za 9,2 miliona tona na 2.797 miliona tona, ali je još uvek 1,7 miliona tona (0,1 posto) ispod nivoa iz 2021./22. zbog očekivane manje potrošnje.
FAO-ova prognoza svetskih zaliha žitarica na kraju sezone 2023. podignuta je na 854 miliona tona, odnosno za 7,6 miliona tona više u odnosu na junsku projekciju.