Projekat "Yuanchu br.1" predstavlja važan korak u primeni ove tehnologije na industrijskom nivou, nakon dosadašnjih eksperimentalnih ispitivanja, navodi Global Times.

Postrojenje ima instaliranu snagu od 300 megavata i kapacitet skladištenja energije od 1.800 megavat-sati. Sastoji se od četiri podzemne kaverne iskopane u stenama, na dubini od oko 110 metara.

Sa efikasnošću ciklusa punjenja i pražnjenja od 72 odsto, postrojenje može da isporučuje električnu energiju tokom šest sati, a procenjena godišnja proizvodnja iznosi 600 miliona kilovat-sati, navodi Global Times.

Ekspo 2027

Kako funkcioniše tehnologija skladištenja energije pomoću komprimovanog vazduha

Tehnologija skladištenja energije pomoću komprimovanog vazduha (CAES) zasniva se na pretvaranju električne energije u energiju uskladištenu u sabijenom vazduhu, koja se kasnije, kada je potrebno, ponovo pretvara u električnu energiju.

Kaverne iskopane u čvrstim stenama predstavljaju alternativu prirodnim podzemnim skladištima, poput slanih pećina.

Pošto su geološke formacije pogodne za ovakve sisteme skladištenja energije rasprostranjenije u Kini, ova tehnologija omogućava veću fleksibilnost pri izboru lokacija, iako su troškovi izgradnje relativno visoki.

Kako se navodi u izveštaju China Electric Power Newsa, objavljenom na sajtu Instituta za inženjersku termofiziku Kineske akademije nauka, naslage soli koncentrisane su u pojedinim delovima centralne, istočne i južne Kine.

S druge strane, sever zemlje, uprkos velikim kapacitetima vetroelektrana i solarnih elektrana i izraženoj potrebi za skladištenjem energije, nema odgovarajuće geološke uslove za izgradnju takvih postrojenja.

Projekat u Gansuu dostigao je važnu fazu testiranja u septembru, kada je vazduh prvi put ubrizgan u četvrtu podzemnu kavernu, pri čemu je postignut pritisak od 12,63 megapaskala. To je rekord za skladištenje komprimovanog vazduha u velikim veštačkim podzemnim kavernama, prema navodima kompanije China Energy.

Ubrzani rast kineskog sektora za skladištenje energije

Postrojenje je priključeno na mrežu u periodu ubrzanog razvoja kineskog sektora za skladištenje energije.

Instalisani kapacitet novih sistema za skladištenje energije u Kini dostigao je krajem prošle godine 136 miliona kilovata, što je čak 84 odsto više nego na kraju 2024. godine, prema podacima Nacionalne uprave za energetiku (NEA).

Litijum-jonske baterije činile su 96,1 odsto ukupnog kapaciteta, dok je na skladištenje energije pomoću komprimovanog vazduha, protočne baterije i druge tehnologije otpadalo preostalih 3,9 odsto.

Udeo sistema koji mogu da skladište energiju najmanje četiri sata dostigao je 27,6 odsto ukupnog instalisanog kapaciteta, što je za oko 12 procentnih poena više nego krajem 2024. godine.

Kina planira diversifikaciju tehnologija do 2030. 

Kina nastoji da dodatno diversifikuje tehnologije za skladištenje energije u okviru razvojnog plana za 15. petogodišnji period, koji obuhvata godine od 2026. do 2030, piše Indeks.

Plan, koji su zajednički usvojili Nacionalna komisija za razvoj i reforme i Nacionalna uprava za energetiku, predviđa povećanje instalisanog kapaciteta novih sistema za skladištenje energije na 300 miliona kilovata do 2030. godine, uz prosečno trajanje skladištenja od oko tri sata.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Ekspo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.