SUŠA RAZARA SVE ŠTO STIGNE Najgora u poslednjih 70 godina – more prodire u reku, usevi prete da budu uništeni
Italija se suočava s najgorom sušom u poslednjih nekoliko decenija. I kao da to nije dovoljno, poljoprivrednici se proteklih dana suočavaju s još jednim velikim problemom, a to je prodiranje morske vode duboko u kopno, navodi Reuters.
Nivo vode u reci Po je veoma nizak, a navodnjavanje poljoprivrednih useva nemoguće. Zbog niskog nivoa i malog protoka slatke rečne vode, iz Jadranskog mora u dubinu kopna ulazi slana voda.
– Ako ne bude kiše u narednih deset do petnaest dana usevi će biti uništeni. Trenutno gubimo ovogodišnju žetvu. Što situacija duže traje, to je problem sve gori – rekao je Đankarlo Mantovani, direktor organizacije Reclaiming the Po, koji se bore za zaštitu reke.
Oko trećine plodnog zemljišta otpada na regiju kroz koju protiče Po i koja trpi nedostatak padavina, jer tokom zime nije bilo dovoljno snega, a letnje suše su došle prerano. Poljoprivrednici su preplašeni posledicama razorne suše i gubitkom useva. Situacija je veoma kritična, jer je nivo vode toliko opao da je sistem za njeno podizanje bio blokiran. Osim manjka u reci, i jezera na severu su ispod ili blizu rekordno niskih nivoa. Opada i nivo prirodnih akumulacija u centralnom delu zemlje, piše Agroklub.rs.
Ovo je najgora suša u poslednjih 70 godina. More prodire u Po u dužini od 30,6 kilometara što ima porazan uticaj na živi svet i zemljište. Stvorio se slani klin, jer reka nije u mogućnosti da se odupre prodoru mora. Slatka voda ostaje na površini, dok slana napreduje po dnu rečnog korita. Razorno delovanje se već oseća kada su u pitanju usevi, biodiverzitet i hidroelektrane.
Prisustvo morske vode u rečnom toku sprečava navodnjavanje poljoprivrednih useva.
Nacionalna organizacija poljoprivrednika Koldireti, navodi da temperature preko 40 stepeni Celzijusa i vreli vetar smanjuju prinos voća i povrća za 15 odsto. Trešnje, lubenice, dinje, kruške, paradajz i breskve su prve na udaru. Ovaj sektor osigurava zaposlenje za 440 hiljada radnika, što je 40 odsto od ukupnog broja zaposlenih u poljoprivredi. Dvadeset pet odsto ukupne proizvodnje obezbeđuje prihod od 15 milijardi evra godišne. Ove godine štete će biti visoke i iznosiće nekoliko miliona evra.
Veliki je strah od pojave oluja i tornada koji za kratko vreme mogu da unište celokupan rad. Štete od grada i olujnog nevremena se penju do tri milijarde evra.
Preko 9.000 hektara je izgorelo u poslednjih šest meseci, što je šest puta više nego u 2020. godini. U 2021. godini bilo je 659 velikih požara koji su gutali sve pred sobom.
Posledice suše trpe i životinje, od pčela do goveda. Kako bi zaštitili pčele i sprečili njihov pomor mnogi pčelari su pribegli veštačkom navodnjavanju. Zbog visokih temperatura ovi insekti ne lete, a potrebne su im veće količine vode kako bi se rashladile u košnici.
Na farmama koka nosilja uključeni su klima uređaji. Za rashlađivanje krava su neophodni ventilatori i rashladni tuševi, a jedna životinja u toku dana može popiti do 140 litara vode. Proizvodnja mleka u ovakvim uslovima je smanjena i do 20 odsto.