SKORO PA CELU DECENIJU Ovo je najduže zabeleženo bolovanje u Srbiji, a jedan radnik odsustvuje još od 2012. godine
Maratonska bolovanja ranije su bila česta i lekari su imali težak zadatak da utvrde ko je zaista bolestan, a ko samo ne želi da radi, odnosno ima nekog drugog posla. Poslednjih godina se, kažu stručnjaci, situacija promenila, pa na bolovanje ide samo onaj ko mora. Radnicima se odsustvo sa radnog mesta po ovom osnovu sve manje isplati, jer poslodavci na one koji često otvaraju bolovanje ne gledaju blagonaklono, a i zarada radnika se umanjuje za 35 odsto, piše Euronews.
I danas ima slučajeva maratonskih bolovanja, od kojih je najduže u Srbiji koje je okončano trajalo čak 9,5 godina, dok jedan radnik još boluje od 2012. godine. U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO) za kažu da ipak nema zloupotreba i da su svi koji su odsutni sa radnog mesta zaista i bili bolesni, iako je prošle godine na bolovanju dužem od mesec dana bilo 35. 000 radnika više nego 2019. godine. Broj obolelih prošle godine veći je za oko 14.000 u odnosu na 2020. godinu, prenosi Euronews.
Najčešći dijagnoze zbog kojih su osiguranici na bolovanju dužem od 30 dana su povrede, bolesti mišićno-koštanog sistema, tumori, bolesti sistema krvotoka i duševni poremećaji. U Republičkom fondu napominju da epidemija Kovida 19 nije dovela do promene najčešćih dijagnoza, iako je broj radnika koji su bili na bolovanju dužem od mesec dana povećan.
-U 2019. godini 118.939 osiguranika je bilo na bolovanju, u 2020. godini dolazi do povećanja ovog broja, tako da ih je bilo 139.799, a trend rasta broja osiguranika koji su na bolovanju nastavljen je i u 2021. godini kada je na bolovanju bilo 154.032 osiguranika. Od značaja je navesti da su od ukupnog broja osiguranika koji su na bolovanju jedna četvrtina trudnice-kažu u RFZO.
Maratonska bolovanja ranije su bila česta i lekari su imali težak zadatak da utvrde ko je zaista bolestan, a ko samo ne želi da radi, odnosno ima nekog drugog posla. Poslednjih godina se, kažu stručnjaci, situacija promenila, pa na bolovanje ide samo onaj ko mora. Radnicima se odsustvo sa radnog mesta po ovom osnovu sve manje isplati, jer poslodavci na one koji često otvaraju bolovanje ne gledaju blagonaklono, a i zarada radnika se umanjuje za 35 odsto.
I danas ima slučajeva maratonskih bolovanja, od kojih je najduže u Srbiji koje je okončano trajalo čak 9,5 godina, dok jedan radnik još boluje od 2012. godine. U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO) za kažu da ipak nema zloupotreba i da su svi koji su odsutni sa radnog mesta zaista i bili bolesni, iako je prošle godine na bolovanju dužem od mesec dana bilo 35. 000 radnika više nego 2019. godine. Broj obolelih prošle godine veći je za oko 14.000 u odnosu na 2020. godinu.
Najčešći dijagnoze zbog kojih su osiguranici na bolovanju dužem od 30 dana su povrede, bolesti mišićno-koštanog sistema, tumori, bolesti sistema krvotoka i duševni poremećaji. U Republičkom fondu napominju da epidemija Kovida 19 nije dovela do promene najčešćih dijagnoza, iako je broj radnika koji su bili na bolovanju dužem od mesec dana povećan.
-U 2019. godini 118.939 osiguranika je bilo na bolovanju, u 2020. godini dolazi do povećanja ovog broja, tako da ih je bilo 139.799, a trend rasta broja osiguranika koji su na bolovanju nastavljen je i u 2021. godini kada je na bolovanju bilo 154.032 osiguranika. Od značaja je navesti da su od ukupnog broja osiguranika koji su na bolovanju jedna četvrtina trudnice-kažu u RFZO.
Prema podacima kojima raspolaže RFZO najduže bolovanje u Srbiji u periodu od 2007. godine do 2022. godine trajalo je 113 meseci, odnosno 9, 5 godina, a dijagnoza je bila hronična mijeloidna leukemija. Najduže bolovanje koje je još u toku počelo je 2012. godine.
-Na bolovanju koje traje godinu dana je trenutno 16 osiguranika, a sva koja traju duže su najčešće zbog maligne bolesti, a u manjem broju slučajeva i zbog bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva- kažu u RFZO.
Profesor medicine dr Petar Bulat, specijalista medicine rada za Euronews Srbija objašnjava da radnik koji tokom 18 meseci bude duže od 12 meseci na bolovanju mora da ide na invalidsku komisiju. To je, smatra, dosta dobar mehanizam zaštite bolovanja.
-Postoji obaveza lekara opšte medicine da svakog pacijenta, kada se približi šest meseci bolovanja, pošalje na invalidsku komisiju.Tako pacijenti koji su teško oboleli od malignih ili nekih drugih bolesti moraju dva puta godišnje na komisiju, gde lekari utvrde da se nisu izlečili, a komisija im ne odobrava invalidsku penziju, već im produži bolovanje. Zato imamo ta višegodišnja odsustva sa posla. Za neke od njih je finansijski verovatno i bolje rešenje da budu na bolovanju, nego da primaju penziju- objašnjava profesor.
U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje napominju da proveru bolovanja može da zahteva poslodavac ili RFZO. Kontrola se sprovodi u roku od mesec dana od ocene stručno-medicinskog organa, kada se sprovodi ponovno ocenjivanje ili u roku od godinu dana od ocene stručno-medicinskog organa, kada se radi veštačenje.
-Samo do pet odsto bolovanja se proverava, a u postupku kontrole nisu otkrivene zloupotrebe. Utvrđeno je da zdravstveno stanje osiguranika odgovara podacima iz medicinske dokumentacije, odnosno da postoje medicinski razlozi za bolovanje- navode u RFZO.