ČEKAJU NAS VAŽNE INVESTICIJE Srbija ima najmanje cene energenata, ali neke stvari moraju da se menjaju
Govoreći o ekonomiji Srbije i pozdravljajući podizanje BDP i rast zaposlenost, nekoliko stručnjaka iz zemlje i inostranstva ovih godina govorilo je o energetici i ceni struje kao ključnom izazovu za ovu godinu. Mnogi ne spore da Srbija ima najjeftinije cene energenata, ali, kako su naveli, to je i upozorenje, da nešto mora da se menja.
-Uspeli smo da cena električne energije za domaćinstva, uprkos korekciji cene u janaru ove godine (osam odsto) bude i dalje među najnižima u Evropi i regionu, što je slučaj i sa cenom gasa za domaćinstva-istakla je juče na Kopaonik biznis forumu Dubravka Đedović, ministarka za energetiku.
S druge strane, ocene da tu treba nešto menjati stižu iz MMF.
Šef Misije MMF-a za Srbiju Donal Mekgetigen istakao je da je fokus dvogodišnjeg aranžmana Srbije sa MMF upravo na energetici i potrebama budžeta. Njegov cilj, kako je istakao jeetse da cene energenata, koje su u Srbiji niske ne smeju da ostanu takve već moraju nastaviti da se povećavaju.
-Osim povećanja cena energenata treba da dođe do promena u državnim energetskim preduzećima, pre svega Elektroprivredi Srbije, koja bi trebalo da se transformiše u akcionarsko društvo i dobije novu upravu – rekao je on.
Dušan Vujović, ekonomista Svetske banke i bivši ministar finansija Srbije, govoreći o reformamau energetici , rekao je da se njima treba prilagoditi.
– Za uspešnu šemu potrebne su i cene i menadžment i tehnologija i diverzifikacija i OIE i zelena energija. Kontrola cena znamo kuda vodi, ona onemogućava sve ostale aspekte. Subvencionisanjem cena struje subvencionišete i ambasade i one koji voze automobile od 150.000 evra. Rešenje je da oni koji ne mogu na kratak rok da izdrže ekonomske cene struje dobiju pomoć. I tu je MMF vrlo jasan kada kaže ostavite cenu normalnu i uložimo energiju u to da nađemo grupe kojima treba da pomognemo – rekao je Vujović.
U MMF su upozorili i da su reforme energetskog sektora ključne u ubrzavanju tranzicije ka zelenoj energiji, i da ova tranzicija mora da se uradi brzo.
– Sve više zemalja se obavezuje da se posveti zelenoj energiji. Budući mix energetskih izvora mogi biti ili push ili pull faktor u privlačenju investicija. Sa pandemijom, ratom u Ukrajini… videli smo mnoge probleme u linijama snabdevanja. Ofšoring, onšoring, nearšoring, ovo nisu dobre vesti za svet. Sve to može da košta globalnu ekonomiju od 7 do 12 odsto više nego sada. Ipak, za Srbiju ovo može biti šansa za uspeh, i za njen rast – ocenili su u MMF.
Doza optimizma koja postoji, prema mišljenju Stefana Lazarevića, predsednika Američke privredne komore u Srbiji za srpsku privredu, kad se pogledaju rezultati iz prošlosti postoji.
Ova kriza otkrila je da moramo brzo da rešavamo probleme u sektoru energetike. Moramo da definišemo ključne oblasti koje mogu kratkoročno da doprinesu smanjenju krize i da od Srbije naprave moderno poslovno okruženje, a to su nastavak digitalne transformacije, unapređenje zdravstvene zaštite, bolje regionalne ekonomske integracije sa ciljem dostizanja članstva u EU i sprovođenje zelene agende.
Pavle Petrović, predsednik Fisklanog saveta ukazao je da bi budžet bio uravnotežen kada bi se sklonili troškovi energetskog sektora.
– Glavni rizik za ovu godinu energetika. EPS mora značajno da smanji proizvodnju energije iz uglja. Izvoz u EU će podlegati taksama na ove proizvode koji u sebi sadrže visoku emisiju CO2. Procene su da EPS treba da investira preko 10 milijardi evra u nerednih 10 do 15 godina – ukazao je Petrović.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.