RUSKI ROSNEFT KUPUJE JEDNU OD NAJVEĆIH NEMAČKIH RAFINERIJA? Dozvolu za akviziciju dobili tri dana pre napada na Ukrajinu
Zvuči neverovatno, ali je istinito. Čitava tri dana dana pre napada Rusije na Ukrajinu nemačaka Kancelarija za kartele dopustila je ruskom državnom naftnom koncernu Rosneft preuzimanje velikog paketa deonica nemačke rafinerije PCK.
Rafinerija PCK (Petrohemijski kombinat), koja se nalazi u Švetu, u Brandenburgu, među najvećima je u Nemačkoj. Ona snabdeva benzinom, dizelom i lož-uljem gotovo čitav Berlin i Brandenburg, a pokriva ukupno oko 10 odsto nemačkog tržišta. U njoj se uglavnom prerađuje ruska nafta. Do kraja prošle godine, vlasnici rafinerije su bili najveći lanci britansko-nizozemski koncern Shell i ruski Rosneft, sa po 37,5 odsto udela. Ostatak je bio podeljen na manje deoničare.
Kada je Shell početkom ove godine ponudio deonice na prodaju, Rosneft je iskoristio pravo preče kupovine, a u kojem je bivši kancelar Gerhard Šreder predsednik nadzornog odbora – preneo je Dojče vele.
Budući da je ruski koncern već ranije otkupio veći deo deonica manjih deoničara, time bi on postao gotovo isključivi vlasnik rafinerije sa 91,67 odsto udela. Zbog obima posla je, međutim, pre toga bilo potrebno odobrenje Kancelarije za kartele.
Državna služba nezavisna od politike
Dozvola je izdata 21. februara. Prema rečima glasnogovornika Kancelarije, odobrenje je dato samo tri dana pre nego što su ruske trupe napale Ukrajinu jer nije bilo prigovora u vezi s kupovinom deonica, a Kancelarija za kartele radi nezavisno od politike, a samim tim i nezavisno od geopolitike.
Ova Kancelarija čije je sedište u Bonu, ima status Savezne uprave, ali je, faktički jedan od kontrolnih organa vlasti, pa izuzetno pazi na svoju samostalnost u odlučivanju.
Odluka na proveri
Za Vladu, ta dozvola nije mogla doći u nezgodnije vreme jer su već u tom trenutku bile pripremane sankcije protiv Rusije, a sada, otkako je Rusija napala Ukrajinu, ta je odluka više nego apsurdna.
Toga je naravno bio svestan i nemački ministar privrede Robert Habek iz stranke Zelenih, pa je objavio da će Ministarstvo pokrenuti tzv. postupak provere ulaganja. Tu se radi o zakonski dozvoljenom procenjivanju od strane Ministarstva privrede o tome, da li je verovatno da bi strano ulaganje moglo imati negativan efekat na javni red ili bezbednost u Nemačkoj.
Takve provere nisu česte, ali ih ima. Po pravilu se one odnose na pokušaje stranih firmi da preuzmu vlasništvo nad nemačkim preduzećima koja se iz bilo kog razloga smatraju strateški važnim. Poslednji takav slučaj je bio nedavni pokušaj preuzimanje Siltronica od strane tajvanskih investitora. Siltronic je tehnološka firma koja proizvodi silicijumske pločice koje su osnova za dalju proizvodnju mikročipova. Taj je posao je propao jer je Ministarstvo privrede dugo držalo predmet kod sebe na stolu, sve dok nije prošao rok za izdavanje potvrde, usled nepodnošenja primedbi.
Rosneft na udaru
Inače se Rosneft i u drugim zemljama nalazi pod pritiskom. Tako je, primera radi, britanska naftna kompanija BP (British Petroleum), koja je do sada imala u vlasništvu 20 odsto deonica Rosnefta, izjavila da će ih prodati. Obrazloženje: ruska invazija u Ukrajini i patnja ukrajinskog stanovništva. Koncern računa je bio da će zbog tog poteza morati na kraju prvog kvartala da otpišu oko 25 milijardi dolara. Rosneft je ovu odluku žestoko kritikovao tvrdeći da je ona rezultat “neverovatnog političkog pritiska“ kojem je BP bio izložen. I britanski mediji su izvestili da je potez BP-a usledio nakon pritiska vlade.
I Norveška energetska kompanija Equinor je odlučila da proda svoja zajednička ulaganja (Joint Ventures) koja je s ruskim partnerima imala u Rusiji. I kod njih je obrazloženje nedvosmisleno: ruska invazija u Ukrajini. Equinor je u većinskom vlasništvu norveške države i već je više od 30 godina prisutan u Rusiji, a 2012. je dogovorena i strateška saradnja s Rosneftom. Vrednost imovine ove norveške firme u Rusiji se procenjuje na 1,2 milijarde dolara.