SLUŠAJU SAVETE EVROPSKE UNIJE Zagrepčanima klima na 25 stepeni, Slovenci još razmišljaju o štednji
Temperatura u prostorijama gradske uprave Zagreba više nije 22 stepena, klima-uređaji su postavljeni da ohlade prostorije na 25 stepeni.
To je prva mera štednje energije koju sprovodi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, a predviđeno je da ni zimi prostorije neće biti tople kao što je to bilo proteklih sezona grejanja.
I dok neke evropske države ne pristaju da primene mere Evropske unije koje predviđaju uštedu energije za bar 15 odsto, Hrvatska će poštovati sve što Brisel predloži. Kako će to da izgleda u praksi, niko u ovom času ne zna, jer zima je daleko, a dolaze i vesti da će skladišta gasa do oktobra biti puna. Stidljivo do građana ipak stižu vesti da će im stanovi biti hladniji nego inače, ali niko se ne usuđuje da kaže na kojim će temperaturama građani provesti zimu. Jedino što je potpuno izvesno jeste da Hrvate već na jesen čeka novi talas viših cena gasa i struje, a poskupljenja bi mogla da budu i drastična. Najsiromašnijim građanima država će davati dodatke na penzije i druga primanja, a razmatra se i mera da se uvedu i popusti za benzin za sve one koji malo zarađuju.
U Sloveniji je gotovo identična situacija, ali država je podmetnula leđa i zamrznula na godinu dana prvo cenu struje, a sada se očekuje i gasa. Razlika do komercijalne cene nadoknadiće se iz državnog budžeta, a preduzeća i građani lakše će da prođu zimu.
Pripremaju se i u Deželi mere štednje, a kako su Slovenci disciplinovaniji, sigurno je da će se više poštovati nego u Hrvatskoj. Slovenci pripremaju i plan kako doći do gasa u godinama koje dolaze, bez obzira hoće li nastaviti sa uvozom iz Rusije, a već su sklopljeni prvi ugovori o kupovini gasa na svetskom tržištu. Mnoga slovenačka preduzeća već su uradila planove štednje, neki planiraju i kolektivne odmore tokom januara, kada je potrošnja struje i gasa najveća. Gotovo je sigurno da će temperature u stanovima u Sloveniji biti niže nego što je to bilo prethodnih zima.
Najave štednje građani u Hrvatskoj i Sloveniji različito su primili, jer je sve više onih koji kritikuju poteze Evropske unije i tvrde da je ponašanje Brisela dovelo do potenciranja krize sa energentima. Sada bi u krajnjoj liniji više cene trebalo da plate građani i mala preduzeća, a uz veće račune, imaće i hladne stanove i kancelarije. S druge strane, distributeri energije u Hrvatskoj upozoravaju da mnogi po zimi greju ne samo stanove već i hodnike stambenih zgrada. Ta vremena su prošlost i sada je na redu štednja, sa kojom se mnogi ne mire.
Jedina uteha je da će, kako sada stoje stvari, biti dovoljno gasa i struje u Sloveniji i Hrvatskoj, bez obzira na sudbinu snabdevanja iz Rusije. Hrvati planiraju proširenje LNG terminala i gradnju novih, u Splitu i na jugu Hrvatske, a Slovenci se nadaju da će iz hrvatskih izvora kupovati tečni gas.
Mlako pivo
Kao jedna od bizarnih mera štednje jeste uputstvo građanima Nemačke da podignu temperature u svojim frižiderima kako bi dodatno uštedeli struju. Tamošnja štampa je već počela da se šali na ovaj račun, pa piše da će Nemci ubuduće piti toplo pivo.