NEPRIJATNA PROGNOZA ZA HRVATE Zvanično, iz MMF-a: prihodi će im biti prepolovljeni
U skladu sa svojom ocenom da će svetski BDP (Bruto domaći proizvod) zbog rata u Ukrajini i usporavanja postpandemijskog oporavka u ovoj godini rasti za 3,6 odsto umesto očekivanih 4,9 odsto, Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je svoja očekivanja i u odnosu na hrvatsku privredu, izašavši sa procenom da će naš BDP ove godine rasti 2,7 odsto umesto prvotno procenjenih 5,8 odsto.
U sličnom tonu su projekcije MMF-a i za evrozonu u kojoj bi ovogodišnji rast BDP-a trebalo da bude 2,8 odsto umesto očekivanih pet odsto, kao i za druge članice EU koje nisu u evrozoni poput Češke (2,3 odsto umesto očekivanih 4,5 odsto) ili Mađarske čiji će BDP u ovoj godini rasti 3,7 umesto očekivanih 5,1 odsto, piše Jutarnji.
I kada je u pitanju inflacija, MMF je korigovao svoje procene posle neočekivanog razvoja događaja na istoku Evrope i posledičnog poremećaja privrednih tokova na Starom kontinentu i u delu Azije. U 2023., prema istom izvoru, inflacija bi se u Hrvatskoj vratila na 2,7 odsto koliko je iznosila u 2021. godine. Inflacija u eurozoni, prema proceni MMF-a, ove godine će biti 5,3 odsto, odnosno značajno veća u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosila 2,3 odsto.
Trenutne MMF-ove makroekonomske projekcije za Hrvatsku u 2023., osim spomenute inflacije, su rast BDP-a od četiri odsto, deficit središnje države od 0,4 odsto BDP-a a stopa nezaposlenosti od 7,4 odsto. Za tekuću godini Fond predviđa stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj od 7,7 odsto. I stopu nezaposlenosti je Fond korigovao u odnosu na prvobitna predviđanja od osam posto. U prošloj godini Hrvatska je s ostvarenom stopom rasta BDP-a od 10,4 odsto imala, uz Irsku, najveći privredni rast u Evropskoj uniji.