KRITIČNO U CRNOJ GORI Imaju zalihe brašna za još 10 do 15 dana – Srbija im je spas
Zalihe brašna u Crnoj Gori sada se procenjuju na deset do 15 dana. Ukoliko Srbija ne ukine zabranu do kraja sedmice, brašno i pšenica uvoziće se sa drugih tržišta po znatno višim cenama, što ponovo može prouzrokovati povećane cene pekarskih proizvoda.
Iz Ministarstva poljoprivrede i dalje razgovaraju sa kolegama u Srbiji o mogućnosti ukidanja zabrane za količine pšenice i brašna koje su već naručene, ali i da istovremeno pregovaraju o uvozu sa drugih tržišta, javljaju Vijesti.
Vlada Srbije je uvela zabranu izvoza brašna i žitarica 10. marta za sve zemlje, iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić dva dana ranije kazao da će zemlje regiona biti izuzete, navodeći Severnu Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, 17. marta nije doneta odluka o bilo kojim izuzecima, već je uvedena i zabrana izvoza jestivog ulja.
”Šajo mlin” je uspeo pre uvođenja zabrane da uveze 600 tona pšenice, koju sada melje u brašno za domaće trgovačke lance sa kojima je imao saradnju. On je imao naručenih još 1.200 tona, ali njegov partner nije uspeo da ih isporuči pre uvođenja zabrane.
Značajnije količine brašna uvezao je “Nikšićki mlin”, čiji mlin više ne radi već samo preprodaju brašno, kao i nekoliko trgovaca.
Pšenica i brašno sa drugih tržišta su znatno skuplji zbog samih cena, ali i troškova transporta.
Mali pekari nemaju svoje zalihe već sada kupuju od trgovaca, dok se zalihe značajno smanjuju i kod velikih pekara. Ako u četvrtak ili petak ne bude odluke Srbije o dozvoli izvoza za Crnu Goru, svi će krenuti da naručuju značajne količine brašna sa drugih tržišta, pa bi u tom slučaju nove cene hljeba i peciva bile poznate naredne sedmice.
Ministri poljoprivrede Srbije i Severne Makedonije, juče su kako je navedeno u saopštenju, razgovarali u Beogradu o „Inicijativi otvoreni Balkan čiji se značaj posebno ističe u aktuelnoj situaciji kada se zatvaraju mnoga tržišta u svetu”.
– Glavna tema sastanka dva ministra bio je izvoz ugovorenih količina pšenice, kukuruza, brašna i ulja pre uvođenja zabrane. Dogovoreno je da se izvoz na osnovu ranije ugovorenih količina pomenutih proizvoda nastavi utvrđenom dinamikom u narednom periodu – navedeno je u saopštenju.
Zemlje Inicijative otvoreni Balkan, formirane 2019, jesu Srbija, Severna Makedonija i Albanija, dok su BiH i Crna Gora odbile to učlanjenje. Tadašnji političari ocenili su ovu inicijativu nepotrebnom, kao i da je reč o političkom projektu Aleksandra Vučića.
Iz Udruženja mlinarske industrije Srbije tražili su ukidanje zabrane izvoza, jer na zalihama imaju milione tona viškova a za četiri mjeseca počinje nova žetva žitarica.