NESTABILNOST NA TRŽIŠTU ŽITARICA I DALJE TRAJE Pala je cena pšenice, jedino kukuruz ima veću vrednost
Nestabilnost na svetskom tržištu žitarica se, očekivano, nastavlja. Očigledan je veliki uticaj političkih dešavanja na cene, a najveći ima deblokada izvoza ukrajinskog žita. Potpis ugovora o deblokadi očekuje se ove nedelje.
A to se poklapa sa žetvom kada su cene uvek niže.
Pšenica pada, kukuruz raste
U toku protekle, pšenica je pojeftinila za 8,8 odsto. Na MATIF-u ugovor za isporuku u septembru pao je za pet odsto i iznosio 325,5 evra po toni.
Cena kukuruza je u avgustovskom ugovoru pala u petak za 1,7 odsto i iznosila 323,5 evra po toni, što je povećanje od 33,4 odsto u odnosu na prošlu godinu. U toku nedelje kotacije su porasle za 2,3 odsto.
Na CBT-u septembarski ugovori za pšenicu pali su za 1,7 odsto i iznosili 285,4 dolara po toni, odnosno 282,80 evra po toni. Kotacije su na godišnjem nivou porasle za 20,4 odsto. Tokom prošle sedmice cena je manja za 12,9 odsto.
Kada je u pitanju kukuruz, situacija u SAD-u je nešto drugačija u odnosu na stanje u Evropi. Cena u ugovoru za isporuku u septembru na čikaškoj berzi pala je 0,1 odsto i bila je 237,88 dolara po toni, odnosno 235,71 evra po toni, što je manje u odnosu na prošlu godinu za 11,5 odsto. U toku sedmice kotacije su pale za 4,6 odsto.
U Evropi se očekuje pad žetve
U odnosu na prošlogodišnju žetvu, u Evropi se očekuje pad prinosa u trenutnoj sezoni za 4,30 na 134,10 miliona tona. U izveštaju Evropske komisije predviđa se žetva krušne pšenice u EU u sezoni 2022./23. na nivou od 126 miliona tona, što je za 5,1 miliona manje nego u prethodnoj. Razlog tome je vreli talas koji je u vreme nalivanja zrna harao žitorodnim područjima.
Nemačka žetva će porasti za 0,9 na 22,1 milion tona. Francuska očekuje pad prinosa na 33,1 miliona tona, kao i Poljska koja očekuje 11,7 miliona.
Žetva kukuruza prema izveštaju USDA će biti manja za 2,5 i iznosiće 68 miliona tona. EK predviđa žetvu kukuruza u EU u ovoj sezoni od 72 miliona tona, što je jedan milion tona manje nego u prethodnoj.
Rumunski prinos bi trebao biti manji za 0,4 i iznositi 14,8 miliona tona. Slično stanje je u Francuskoj, gde će prinos pasti na 13,3 miliona tona i Poljskoj s prinosom od 6,9 miliona tona.
Očekivanja su da će se on u Mađarskoj povećati za dva miliona i iznosiće 8,3 miliona tona.