HOROR PRIZORI U HRVATSKOJ Najezda biblijskih razmera – ptice u ogromnim jatima prave pustoš na oranicama

BizPortal | 08:39 | 05.04.22 Biz info

Poljoprivrednici su očajni.

Pixabay/giani

Nekoliko poljoprivrednika iz Slavonije u Hrvatskohj javilo se redakciji emisije ‘Plodovi zemlje’ koja se emituje na HRT-u, žaleći se na ogromnu štetu koju divlje ptice prave na usevima.

Kao da hodaju po pustinji, a ne po plodnoj Slavoniji, prenose hrvatski mediji. Ratar Darko Grivičić ima puno problema. Njegova polja izgledaju poput Sahare. Sve su pojele guske i ždralovi. Pustoš na sve strane. Problem je ove godine, kaže Darko – zbog klimatskih promena još veći. Darkova njiva nije jedina koju su divlje guske poharale. I Berislavu Štefančiću iz Radovanja pojele su 50-ak hektara mladih useva.

– To su uglavnom ptice koje su svaštojedi, osim sive divlje guske koja je biljojed. Na ribnjaku imaju dobro hranilište što se tiče riba, zmija i žaba, a ovde im je salata na našem polju. Jedu uglavnom ozime kulture – pšenicu, pir i uljanu repicu. Nju u ovom predelu ne sejemo poslednje dve godine jer su štete strahovite”, kaže Berislav.

Divlje guske dolaze jer se u Oriovcu nalaze ogromni ribnjaci. Pod vodom je površina od oko 2 hiljade hektara. Tu je proglašen ornitološki rezervat za ptice žličarke. Iz godine u godinu, kaže Iva Ivezić iz obližnjeg Radovanja, dolazi ih sve više pa je i šteta na usevima sve veća.

Nekoliko poljoprivrednika iz Slavonije javilo se redakciji emisije 'Plodovi zemlje' želeći se na golemu štetu koju divlje ptice rade usjevima. Što posiju, ptice sve pojedu. I tako godinama. https://t.co/1oJg10Ve8T
— HRT vijesti (@hrtvijesti) April 3, 2022

– Svake godine sve je teži problem i svaki put dođem na isto pitanje – ptice su zaštićene, a ko je nas štitio? Ne vidimo kako da rešimo taj problem – naglašava Iva.

Pokušavali su da oteraju ptice petardama, dronovima, ali ništa nije uspelo. Nemoćna su i lokalna lovačka društva jer je lov na zaštićene ptice zabranjen. Kazne su astronomske.

Milione gubi i kompanija Tomislava Bašića iz Brodskog Stupnika koji je u ovom kraju organizovao ratarsku proizvodnju sa 110 kooperanata.

Ni stočari nisu pošteđeni. Josip Čuletić uzgaja 300-tinjak krava i teladi, a sad ga muči čime će da ih hrani.

Deo ratara gubi strpljenje. Darko Grivičić kaže da ljudi sve češće prete da će iz Bosne doneti otrove, pomešati ih sa žitaricama i kukuruzom i rasuti po poljima. Osim toga, najavljuju milionske tužbe protiv države, koja ništa ne radi da zaštiti sopstvene proizvođače hrane.