PROPAST CRNOGORACA SE UPRAVO DEŠAVA Poznati su glavni razlozi za jednu od najlošijih sezona do sada i pustih plaža na Jadranu
Očekivali su Crnogorci da će posle vrlo uspešne sezone, odmah nakon pandemije, ova biti još bolja.
Međutim, sudeći po pisanjima njihovih medija, špic sezone izgleda još nije počeo, ili se nikad neće ni desiti. Ukoliko poredimo posećenost sada, krajem jula već, i prošlu sezonu, neuporediva je razlika u broju turista samo iz Srbije. Prethodne godine Crna Gora zabeležila je jednu od najuspešnijih sezona u proteklih desetak godina, a jedan od najvećih razloga uspešnosti svakako jeste ukidanje kovid propusnica i neometan put do mora. Bez restrikcija i strogih pravila, za razliku od velikih evropskih metropola, Crnogorci su tada napravili ozbiljan profit.
Lokalni crnogorski mediji, ali i brojni stručnjaci navode nekoliko razloga zbog kojih se ovoj sezoni već sad prepisuje propast i znatno praznije plaže.
Cene kao na Azurnoj obali
Turiste koji su otvorili ovu sezonu zatekla je, ne tako zavidna situacija kada su njihovi novčanici u pitanju. Znatno više cene, bez poboljšane usluge, ostavile su utisak letovanja na nekoj od mondenskih letovališta i egzotičnih destinacija, a ne odlazak u komšiluk, na nešto skromniji odmor. Cena hrane, pića, ležaljki, ali i smeštaja otišle su u nebesa. Shodno novim cenama, za primer, jedna četvoročlana porodica mora da odvoji od 70 do 100 evra za ručak u restoranu, ne iznenađuje poprilično mali broj turista. Užitak na plaži je definitivno pravi luksuz, jer se cena ležaljki kreće od 25 evra, pa sve do 80 za boravak na baldahinima tik uz more. Neizostavan deo jeste drastično povećanje cena pića po barovima, koje se plaća dodatno na cenu ležaljki. Obična voda košta 3,4 evra, alkoholna pića od 4 do 8 evra, kafa pet, dok je „hrana s nogu” u proseku oko 3 evra po porciji.
Ukoliko govorimo o cenama smeštaja, vrlo lako možemo da ih uporedimo sa cenama smeštaja na Azurnoj obali. Privatni smeštaj skoro da ne može da se nađe ispod 30-40 evra za noćenje, dok je hotelski smeštaj otšao za nekih 30 odsto na gore. Dobar primer drastičnog porasta cena jeste rentiranje sojenica na Adi Bojani koji je koštao 50 evra, a sada se iste jedinice izdaju za 250 evra. Usluga taksija od aerodroma do Budve i većih gradova iznosi najmanje 50 evra, a reč je o slobodnoj proceni taksista, podrazumeva se.
Zvanična statistika kaže da po hotelima odmara 11.130 gostiju ili za 15 odsto manje nego početkom jula prošle godine, u privatnom smeštaju je još lošija popunjenost, čak za 23 odsto manje nego lani, pa je u ovom vidu smeštaja registrovano 14.478 gostiju. U kampovima odmara 236 gostiju ili za 71 odsto više, u hotelima je 198 gostiju ili za osam odsto više, dok je u odmaralištima 390 gostiju ili za trećinu više u odnosu na prošlu godinu.
Nezadovoljstvo građana oseća se na svakom ćošku, a društvene mreže usijane su poređenjima cena sa crnogorskih letovališta i onih po Turskoj, Grčkoj i nešto atraktivnijim lokacijama, gde za manje pare može da se priušti kvalitetno letovanje.
Loš marketing domaćeg turizma
Skok cena nije bio neplaniran potez lokalnih vlasti, jer kako je još u maju objasnio Petar Golubović, direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, potpuno je očekivano bilo da skoro duplo veće cene imaju negativan uticaj na turiste iz regiona. Oslanjali su se Crnogorci očigledno na ne tako dobru marketinšku kampanju, ali koliko ona mora da bude dobra pored drastičnog rasta cena osnovnih stvari na primorju?
Prema rečima Aleksandra Seničića, direktora YUTA-e, da je sezona mogla biti uspešnija da se više radilo na promotivnim kampanjama u regionu i davanju prednosti u promocijama privatnom smeštaju koji je sada u Crnoj Gori na jednom zavidnom nivou, a po cenama su iste ili niže nego na drugim destinacijama, a sa kojima turistima iz okruženja nisu toliko upoznati.
On je istakao i da su državni podsticaji prema ovim gostima mogli da uvećaju priliv turista iz regiona, uvođenjem subvencija putničkih aranžmana za Crnu Goru i da se na taj način nadoknadi odsustvo gostiju koji su ove godine izostali.
Loša kampanja se definitivno odrazila na broj turista na crnogorskom primorju, a neizbežno je da ne naglasimo da ni povezanost avio linija sa gradovima u Evropi nije na zavidnom nivou što zasigurno umanjuje broj potencijalnih turista.
Nedolazak Rusa i Ukrajinaca
Ukrajinska kriza doprinela je standardno visokom broju turista iz Rusije i Ukrajine, a upravo je zbog njih turistička sezona možda i najviše podbacila.
Direktor crnogorskog Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović, priznaje da je turistička sezona ove godine u Crnoj Gori dosta loša i za to okrivio kampanju kojom nisu kompenzovani očekivani gosti iz Rusije i Ukrajine.
On je kazao da je trebalo imati značajno bolju i fokusiraniju marketinšku kampanju na onim tržištima na kojima se mogla imati bolja saradnja.
– Ono što nije generalno dobro jeste to što smo se kao destinacija oslonili na dva tržišta, nismo napravili diversifikaciju- naveo je Golubović i podsetio da su turisti iz Rusije i Ukrajine činili četvrtinu posete, prošle godine. Nedostatak gostiju nisu uspeli da kompenzuju, i to je definitivno najveća greška koju je dozvolila turistička organizacija Crne Gore.
Kao jedno od glavnih tržišta, uz zemlje regiona, godinama je bilo rusko. Pored njih dolazilo je sve više Ukrajinaca, a brojke pokazuju da upravo zbog tenzije između te dve države crnogorski turizam beleže skoro dva miliona noćenja manje.
– Prema podacima crnogorske Uprave za statistiku (Monstat), prošle godine su Rusi i Ukrajinci učestvovali sa 15,8 odsto u ukupnoj strukturi gostiju, dok su u ostvarenim noćenjima imali učešće od oko 21 procenat. To je blizu 250.000 turista i skoro dva miliona noćenja. U prva tri meseca ove godine imali smo 24.000 turista iz Rusije i Ukrajine sa oko 227.000 noćenja- istakla je za DW direktorka Nacionalne turističke organizacije (NTO) Crne Gore, Ana Tripković-Marković.
Početak avgusta komšijama je izgleda poslednja nada da se nešto poboljša, ukoliko je to moguće.