STRES UTIČE NA PAMĆENJE U MOŽDANU MASU Zašto je kortizol toliko opasan ukoliko ga ima previše?
Konstatna izloženost stresu, boljka modernog doba, može rezultirati poteškoćama s pamćenjem i smanjenjem moždanog volumena, pokazali su rezultati studije objavljeni nedavno u stručnome časopisu Neurology.
-Visoka količina kortizola, hormona stresa, utiče na moždane funkcije, na veličinu mozga i na učinak postignut na kognitivnim testovima. Smanjenje moždane mase i gubitak pamćenja otkrili smo i kod relativno mladih osoba- rekao je vođa studije, dr. Justin B. Echouffo-Tcheugui s Medicinskog fakulteta na Harvardu.
Kortizol je jedan od ključnih hormona koji pomažu organizmu da odreaguje na stres. U stresnoj situaciji nadbubrežne žlezde proizvode više kortizola, a on ograničava telesne funkcije koje bi nam mogle da nam zasmetaju ako se nađemo u situaciji u kojoj se ne snalazimo dobro, ili koja izaziva strah. Čim opasnost prođe količina kortizola opada, a čitav telesni sastav vraća se u normalu.
U suprotnom se javljaju glavobolja, teskoba, depresija, problemi sa srcem, kao i problemi s koncentracijom i pamćenjem.
Visoka količina hormona stresa može biti i rano upozorenje na to da je osoba sklona razvoju demencije.
U sklopu istraživanja, naučnici su proveli studiju na više od 2000 osoba bez znakova demencije prosečno starih 49 godina. Zadatak im je bio da ispune razne psihološke testove kojima je merena njihova veština pamćenja i sposobnost razmišljanja, odnosno povezivanja.
Nakon osam godina test je ponovljen, a izmerena im je i količina kortizola u krvnom serumu. Delu grupe naučnici su izmerili volumen mozga.
Kod ispitanika s višom količinom kortizola u organizmu primećen je smanjen volumen mozga u odnosu na osobe s prosečnim količina, ali i lošiji rezultati na testovima pamćenja i razmišljanja.
-Istraživanje je pokazalo da se kod sredovečnih ljudi pre pojave demencije mozak smanjuje i ‘skuplja’. Da bi se to sprečilo, važno je pronaći odgovarajući način da se stres smanji- savjetuje dr. Echouffo-Tcheugui i dodaje:
-Na smanjenje stresa možemo uticati ranijim odlascima u krevet i umerenom fizičkom aktivnošću. Bilo bi, takođe, poželjno da proverite kolika je vaša količina kortizola u organizmu, te da se prema tome i adekvatno ponašate kako bi sprečili neprijatne posledice.
Naučnici su upozorili da su učesnici istraživanja bili uglavnom evropski državljani, zbog čega rezultati možda ne odražavaju realno stanje u čitavoj ljudskoj populaciji.