SAMO JE JOŠ BANKROT BANKE FALIO Svetske berze su poljuljane, ništa od oporavka
Na svetskim berzama prošle nedelje cene deonica su oštro pale, jer će zbog visoke inflacije centralne banke nastaviti da podižu kamatne stope, a Vol strit je poljuljan i zbog kolapsa banke SVB (Silicon valley bank).
Na Vol stritu je indeks Dou Džons prošle nedelje pao 4,4 odsto, na 31.909 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,6 odsto, na 3.861 bod, a Nasdaq indeks 4,7 odsto, na 11.138 bodova.
U januaru su ti indeksi snažno porasli, jer su se ulagači nadali da će američka centralna banka uskoro završiti sa povećanjem kamatnih stopa i da će konačna kamata, s kojom bi završio ciklus zaoštravanja monetarne politike, ostati ispod nivoa od 5 odsto.
Ipak, poslednjih nedelja indeksi su izgubili većinu tih dobitaka, jer je sve jasnije da se taj scenario neće ostvariti.
Niz poslednjih podataka pokazuje da je potražnja na tržištu rada i dalje snažna, pa se može očekivati rast plata i potrošnje, a to znači da će američka centralna banka nastaviti sa povećanjem kamatnih stopa.
Ove nedelje je predsednik Feda Džerom Pauel kazao da je središnja banka spremna za veće korake ako budući privredni podaci pokažu da su potrebne strože mere za zauzdavanje inflacije.
To je izazvalo strahovanja ulagača da će centralna američka banka na sednici u martu povećati ključne kamate za agresivnih 0,50 procentnih bodova, dok se još nedavno očekivalo povećanje za blažih 0,25 bodova.
Stoga se sada na tržištu novca procenjuje da će Fed do juna povećati kamate u raspon od 5,50 do 5,75 odsto, dok se sada kamate kreću između 4,50 i 4,75 odsto.
Povećanje kamata oslabiće potrošnju, a time i privredu, pa je pitanje samo hoće li uslediti plitka recesija ili ‘mekano prizemljenje’ najveće svetske privrede.
Negativno je na Vol strit krajem nedelje uticao i kolaps Silikon veli banke (Silicon Valley Bank, SVB), najveći bankrot jedne američke banke od finansijske krize 2008. godine.
Ta banka, koja je godinama finansirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom jer su mnoge start ap kompanije počele da povlače depozite, s obzirom da ovo razdoblje usporavanja privrede nije pogodno za inicijalne javne ponude, niti traženje poduzetničkog kapitala, piše Poslovni.hr.
Kako bi povećala kapital, ta banka je prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak. Potom je u sredu objavila plan za prodaju novih deonica kako bi prikupila 2,25 milijardi dolara svežeg kapitala.
To je izazvalo paniku među građanima i preduzetnicima, koji su samo u četvrtak povukli iz banke 42 milijarde dolara depozita, pa je banka dan završila sa negativnim gotovinskim bilansom od gotovo milijardu dolara.
Zbog toga je regulator u petak zatvorio banku i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima.
Sve to produbilo je zabrinutost ulagača u vezi bankarskog sektora, jer se plaše da će agresivno povećanje kamata Feda dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.
– Postoji zabrinutost da bi mogle da se pojave pukotine u finansijskom sistemu zbog agresivnog povećanja kamata Feda. Kolaps SVB-a otvorio je pitanje da li su problemi širi od samo jedne industrijske banke i jednog dela privrede – objašnjava Kerol Šlif, direktorka u BMO-u.
I na evropskim berzama cene deonica pale su prošle nedelje. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,5 odsto, na 7.748 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1 odsto, na 15.427 bodova, a pariski CAC 1,7 posto, na 7.220 bodova.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.
Polako, pa u banke, po svoj novac. Jer zlo dolazi iz Usa, lančano.
Setite se, kada je počeo kovid 2020, prva mera je bila da ne može da se podiže više od 1000 eura mesečno.