NIŠTA BEZ SRBA Objavljene procene BDP-a za zemlje Evropske unije, evo zašto je Luksemburg zacementiran na vrhu
Luksemburg i Irska su i u 2021. godini bili na čelu lestvice zemalja Evropske unije po BDP (bruto domaćem proizvodu) po stanovniku iskazanom standardom kupovne moći, dok je Hrvatska prestigla Slovačku i svrstala se uz Latviju, pokazale su preliminarne procene Eurostata. Luksemburški BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, bio je prošle godine više nego dva i po puta veći od proseka Evropske unije, izvestio je Eurostat u preliminarnim procenama koje ove godine objavljuje prvi put.
Prvu procenu za prethodnu godinu objavljuje krajem maja, a drugu sredinom decembra. U Eurostatu zacementiranu poziciju Luksemburga na čelu EU lestvice objašnjavaju velikim udelom inostranih radnika u radnoj snazi kneževine.
– Iako ti radnici učestvuju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za proračun BDP-a po stanovniku – podsećaju u izveštaju.
Njihova izdvajanja za potrošnju evidentiraju se na nacionalnim računima njihovih matičnih zemalja, dodaju.
Ipak, Imajući u vidu da 5.000 Srba živi u Luksemburgu, i većina radi u finansijskom, IT i građevinskom sektoru, dakle bave se vrlo isplativim poslovima, pa na taj način znatno doprinose dobrom statusu Luksemburga. Možda deluje kao da ih je malo, ali treba imati u vidu da je Luksemburg država sa 620.000 stanovnika.
Na drugom je mestu lestvice Irska, čiji je BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, u 2021. bio više nego dva puta veći od proseka u EU. Visoki nivo BDP-a po stanovniku u Irskoj delimično se može objasniti prisutnošću velikih multinacionalnih kompanija sa vrednim intelektualnim vlasništvom, navodi se u izveštaju Eurostata objavljenog sredinom prošle nedelje.
Sa velikim odmakom slede Danska i Holandija, sa približno za trećinu većim BDP-om po stanovniku od evropskog proseka.
Blizu su Švedska, s gotovo četvrtinu većim BDP-om od proseka Evropske unije, pa Belgija, Austrija i Nemačka, s BDP-om po stanovniku za oko petinu većim od proseka Unije. Finska ima 13 posto veći BDP od proseka Unije, a Francuska četiri posto, nadomak proseka u evrozoni koji je za pet odsto veći od proseka u 27-očlanoj Uniji.
Malta je nešto ispod proseka u EU, a slede Italija, Češka i Slovenija, s BDP-om za pet do 10 odsto nižim od evropskog proseka. U Rumuniji, Portugalu, Mađarskoj i Poljskoj, BDP po stanovniku približno je za četvrtinu niži od proseka Unije.
Hrvatska je u 2021. beležila BDP po stanovniku, meren standardom kupovne moći, za 30 posto niži od proseka u EU. To znači da je smanjila zaostatak za prosekom u odnosu na 2020. kada je BDP po stanovniku bio 36 posto niži od evropskog prosjeka.
Najbliža je Hrvatskoj Latvija, sa 29 odsto nižim BDP-om po stanovniku od proseka Unije. Bugarska je i dalje na začelju lestvice s BDP-om po stanovniku 45 odsto ispod proseka Evropske unije, pokazuje Eurostatov izveštaj. Osim Bugarske, lošije od Hrvatske stoje još samo Grčka, s BDP-om po stanovniku za 35 odsto nižim od proseka Unije u 2021., i Slovačka, gde je bio niži za 32 odsto.