DIGITALIZACIJA BANKARSKOG SEKTORA U SRBIJI U mobilnom bankarstvu broj transakcija povećan za 120 odsto
Govoreći o digitalizaciji finansijskih sistema i efektima koje primena novih tehnologija ima na finansijski sistem, guvernerka Jorgovanka Tabaković je ocenila da „centralne banke nisu pasivni posmatrači koji se prilagođavaju novim okolnostima, već su neretko one te koje kreiraju nove okolnosti, pružajući regulatornu i infrastrukturnu osnovu razvoju finansijskog sektora. Tačno je da svako može da se nada čudima, ali je tačno i da se odgovorni nosioci politika ne mogu oslanjati na čuda, već isključivo na rad, znanje, koordinaciju politika i proaktivnost. Upravo se u teškim vremenima pokazuje kako je ko radio i koliko je bio uspešan.
Guvernerka Jorgovanka Tabaković je istakla i da Srbiji nije bio potreban podsticaj, jer je digitalizacija gotovo deceniju jedan od naših strateških ciljeva, a Narodna banka Srbije je danas garant stabilnosti u punom smislu značenja stabilnosti. Niko nas nije vukao za rukav, vodio za ruku, pokazivao pravac. Prepoznali smo davno sve prednosti i opasnosti koje nosi moderno doba digitalizacije finansijskih usluga. Prednosti primenjujemo, a o opasnostima – zloupotrebi podataka o korisnicima pre svega, vodimo računa u najvećoj mogućoj meri.
O urađenom na tom planu u poslednjih deset godina možda najbolje govori podatak da se godišnji broj transakcija koje se izvrše upotrebom mobilnog bankarstva povećao 100 puta.
Od početka rada Instant platnog sistema Narodne banke Srbije, u njemu je izvršeno preko 82 miliona transakcija.
Broj ugovora zaključenih na daljinu povećan je za 44.882 u odnosu na 2020. godinu, na 116.401, što ukazuje na promene u navikama korisnika i orijentaciju ka korišćenju digitalnih načina za zaključenje ugovora o finansijskim uslugama. Od toga, 18.300 ugovora zaključeno je uz primenu video-identifikacije korisnika. Dalje, kada poredimo četvrto tromesečje 2021. godine i prvo tromesečje 2020. godine, u mobilnom bankarstvu imamo porast broja izvršenih transakcija od blizu 120% kod fizičkih lica i čak 170% kod pravnih lica i preduzetnika.Više se koristi i elektronsko bankarstvo, koje je i pre pandemije jako dobro stajalo, uz rast broja transakcija od 17% za fizička lica i 36,3% za pravna lica i preduzetnike – istakla je Tabakovićeva.
Guvernerka je podsetila i na reči gospodina Augustina Karstensa, generalnog direktora Banke za međunarodna poravnanja, da duša novca nije ni u bigtekovima, ni u distribuiranim bazama, duša novca je u poverenju. Dodala je da su „ljudi, znanje i poverenje ključni temelji na kojima počivaju države i sve institucije, a bankarstvo posebno.
-Centralne banke su te koje moraju da stvore poverenje, a zadatak Narodne banke Srbije je da poverenje zaslužimo i u godinama pred nama, kao što smo ga zaslužili tokom proteklih deset godina. Zahvalila se na pažnji, ali i na tom poverenju. Naš zadatak je da nastavimo da stvaramo uslove dostojne čoveka u XXI veku, jer ništa ne počinje bez ljudi i ne završava se bez institucija- zaključila je guvernerka, saopštila je NBS.