SRBIJA VEĆI POTENCIJAL OD NEMAČKE Više od 2.000 sunčanih sati donosi, domaći kapaciteti zelene energije fantastični
Svetska energetska kriza i rat u Ukrajini ubrzavaju gradnju postrojenja obnovljive energije. Međunarodna agencija za energiju saopštava da će globalni kapaciteti zelene energije narednih pet godina biti duplo veći nego danas.
Najisplativije su solarne elektrane i vetroparkovi. Iz Vlade poručuju da i Srbija ima ozbiljne zelene planove.
Svet je spreman da u narednih pet godina doda količinu obnovljive energije, jednaku proizvodnji u prethodnih 20 godina, poručuju iz Međunarodne agencije za energiju.
Rastu zelenih energetskih investicija najviše doprinose Kina, Evropska unija, Sjedinjene Države i Indija.
– Očekuje se veliki rast. To je oko 2.400 gigavata novih instalisanih, što je posledica i dekarbonizacije i orijentacije, naročito Evrope, da se oslobodi ruskih energenata – objašnjava lider za energetiku u „Dilojtu“ Željko Marković.
Kriza napravila prekretnicu
Iako je ugalj još dominantan i nijedna zemlja ne zasniva energetsku bezbednost samo na obnovljivoj energiji, stručnjaci su saglasni da je energetska kriza napravila istorijsku prekretnicu ka čistijem energetskom sistemu i to je budućnost.
– Brza energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima energije i na pametan način vođena tranzicija, gde se staro ne zaboravlja brzo a gde novo pristiže, omogućava da energetski miks Evrope bude mnogo kvalitetniji nego sada – kaže profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković.
Naglašava i da se u naredne dve, tri decenije ne možemo odreći fosilnih goriva: uglja, nafte, a posebno gasa.
Koji su potencijali Srbije
Devedeset odsto novih investicija za proizvodnju struje su iz vetra i sunca. U tim izvorima, Srbija ima ogroman potencijal.
Iz Udruženje za energetiku i rudarstvo PKS Ljubenko Savić kaže da je najveći potencijal Srbije solarna energija.
– Imamo 30 odsto veći potencijal od Nemačke ili 40 odsto od zapadnih zemlja. Imamo preko 2.000 sunčanih sati – navodi Savić.
Vlada je već donela „zelenu agendu“ i kažu da se radi na unapređenju propisa i uslova koji će olakšati prihvat novih zelenih kilovata u energetski sistem naše zemlje.
– U prvom talasu, 400 megavata, napravićemo trogodišnji plan da investitori znaju kakvi su nam planovi, da se pripreme i da u nekom srednjem roku, naredne tri, četiri godine imamo 1.400 megavata zelene energije – kaže ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović.
Plan „Zeleni put“
Osim privatnog kapitala, tu su i projekti iz EPS-ovog plana „Zeleni put“. Najvažnije je da je i Elektroprivreda počela realizaciju svojih projekata obnovljive energije, a ključna je hidroelektrana „Bistrica“ koja do kraja decenije treba da bude na mreži.
– U toku je izgradnja vetroparka ‘Kostolac’, koji će biti 66 megavata instalisane snage. Na tom području planiramo još dva vetroparka Stiško polje 1 i 2 – objašnjava savetnik direktora EPS-a Vladimir Šiljkut.
Prema njegovim rečima, kada budu zatvorene najstarije termoelektrane „Morava“ i „Kolubara A“, na njihovim pepelištima planirana je izgradnja solarnih elektrana.
Bržoj energetskoj traziciji doprinosi i pojeftinjenje opreme i tehnologije za obnovljivu energiju. Za dve decenije, proizvodnja iz solarnih panela pojeftinila je čak 12 puta, a iz vetroelektrana tri puta.